Srebrov oksid baterija
Srebro-oksid baterije su primarne baterije.[1]
Katoda je srebrov(I)-oksid (Ag2O), anoda je cink, a elektrolit je uglavnom natrij-hidroksid ili kalij-hidroksid.[1]
Kemijska reakcija koja se odvija je:
U usporedbi s alkalnim baterijama, veće su energijske gustoće, kapaciteta od tih baterija iste voltaže i vrlo su učinkovite po jedinici mase.[1] i Slabost im je kraći životni vijek.[2] Ove su baterije bile najveće energijske gustoće među baterijama koje su bile na tržištu sve do pojave litijevih baterija.
Zbog skupog srebra nisu toliko u uporabi, pa ih se izrađuje u manjim oblicima kao dugmaste. Primjenjuje ih se u običnim potrošačkim uređajima kao što su ručni satovi i digitroni.
Zbog visoke elektropozitivnosti srebra, može ga se primijeniti u proizvodnji kemijskih izvora struje visoke specifične energije.[2]
Kod velikih potrošača, koriste ih vojna industrija i ratna mornarica u namjenama kao što je napajanje torpeda,[1] svemirskim letjelicama s i bez posade.
Potrošene srebrov oksid baterije može se oporaviti radi izvlačenja srebra iz njih. Ekološki predstavljaju problem jer sadrže 0,2% žive koja se stavljala u ove baterije sve do nedavno. Curenje se kod ovih baterija javlja pet godina nakon što ih se stavi u uporabu, što se poklapa s normalnim životnim vijekom ovih baterija. Prve srebrov oksid baterije bez žive pojavile su se na tržištu 2004. kad je takve baterije proizveo Sony.[3]
- ↑ a b c d NiMH akumulatori Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. prosinca 2014. (Wayback Machine) Autori: Bojan Brezina, Željko Stanečić, FER, Zagreb, siječanj 2013.
- ↑ a b SREBRO, Ag - Spojevi, dobivanje i uporaba - Periodni Sustav Elemenata, Autor: Berislav Dopuđa, u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu
- ↑ World’s First Environmentally Friendly Mercury Free Silver Oxide Batter September 29, 2004
- SUPEUS stručni seminari – Spremanje energije Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2014. (Wayback Machine) Autor: Krešimir Trontl, FER, 11. prosinac 2012