BIOS
BIOS (eng. basic input/output system, osnovni ulazno/izlazni sustav)[1] je naziv za standardni računalni program koji se prvi pokreće nakon uključenja osobnih računala IBM PC i njima kompatibilnih. BIOS postavlja osnovne radne parametre računalnog sklopovlja te pronalazi i učitava operacijski sustav u radnu memoriju (RAM).[2] Kod nekih sustava umjest BIOSa rabi se naziv sistemski ROM, ovaj naziv se često rabio kod kućnih računala tokom 1970-tih i 1980-tih godina. Slični programi za početno pokretanje (podizanje) operacijskog sustava (eng. boot loaders) postoje i na osobnim računalima drugih kategorija (npr. računala Sun i PowerPC). Od kasnih 1990-tih razvojem računala i porastom njihovih sposobnosti dovela su na vidjelo ograničenja BIOS arhitetekture. Kroz 1990-te na Sun Microsystems razvila je Open Firmware (slobodni firmware) koji je kasnije postao standard IEEE 1275-1994 od 1998. godine i koji je postao sastavni dio mnogih računalskih sistema, osobito proizvođača koji nisu rabili x86 arhitekture. Nakon 2011. godine i pojave Extensible Firmware Interface (EFI) (sučelje za proširljivi firmware), BIOS sve više gubi primat kao osnovni dio računarskih sistema u x86 arhitekturama, i BIOS je potisnut kao ostaviština (legacy) radi održavanja sukladnosti s ostrajelim softverskim i sklopovnim proizvodima.
Pojam BIOS se prvi puta pojavio u operacijskom sustavu CP/M gdje je označavao onaj dio operacijskog sustava koji se učitava tijekom pokretanja računala i koji izravno upravlja sklopovljem. Ova računala imala su u ROM-u jednostavan program koji bi pokrenuo disketnu jedinicu i s umetnute inicijalne (boot) diskete učitao BIOS.
BIOS je bio obično napisan u assembleru i prilagođen određenom sklopovlju računala, no sada (2014.) zbog složenosti i veličine memorija sve više se rabe viši programski jezici (C++, Eiffel, dok se samo neki dijelovi BIOSa optimiziraju u assembleru radi skraćivanja razvojnog ciklusa i da bi se pojefitnilo kasnije održavanje. BIOS je spremljen je u memorijski čip na matičnoj ploči računala koji čuva sadržaj i kada nema napajanja.
BIOS sadrži i malu softversku biblioteku ulazno-izlaznih funkcija za upravljanje tipkovnicom, zaslonom, diskovnim uređajima itd. Operacijski sustav može koristiti te funkcije za upravljanje sklopovljem ili pak može imati svoje funkcije za tu namjenu. Neki dijelovi računala, npr. grafička kartica, DVD, mrežna kartica i SCSI međusklop, mogu sadržavati svoj BIOS koji proširuje funkcije osnovnog BIOS-a na matičnoj ploči.
- Neke BIOS verzije omogućuju overclocking, što je postupak povećanja radne frekvencije procesora iznad tvorničkih specifikacija s ciljem iskorištavanja njegovih mogućnosti.
- Međutim, overclocking može ozbiljno utjecati na pouzdanost sustava, osobito ako računalo nije adekvatno hlađeno, te općenito skraćuje vijek trajanja komponenti.
- Ako se overclocking obavi nepravilno, može uzrokovati brzo pregrijavanje dijelova, što može čak dovesti do trajnog oštećenja.
Neke BIOS verzije sadrže tablicu za opis softverskih licenci (SLIC), što je digitalni potpis koji u BIOS umetne originalni proizvođač opreme (OEM), poput Dell-a. SLIC se umetne u ACPI podatkovnu tablicu i ne sadrži aktivni kod.
Proizvođači računala koji distribuiraju OEM verzije Microsoft Windows-a i Microsoftovog softvera mogu koristiti SLIC za autentifikaciju licenci prema OEM instalacijskom disku Windowsa i disku za oporavak sustava koji sadrži Windows softver. Sustavi s SLIC-om mogu biti unaprijed aktivirani s OEM ključem proizvoda, a oni provjeravaju XML formatirani OEM certifikat prema SLIC-u u BIOS-u kako bi omogućili automatsku aktivaciju (vidi System Locked Preinstallation, SLP). Ako korisnik izvrši novu instalaciju Windowsa, morat će posjedovati i OEM ključ (SLP ili COA) i digitalni certifikat za svoj SLIC kako bi zaobišao aktivaciju. Ovo je moguće postići ako korisnik izvrši oporavak pomoću unaprijed prilagođene slike sustava koju osigurava OEM. Napredni korisnici mogu kopirati potrebne certifikacijske datoteke iz OEM slike, dekodirati SLP ključ proizvoda i zatim ručno izvršiti SLP aktivaciju.
- System Locked Preinstallation (SLP): Ovo je metoda koju OEM-ovi koriste kako bi unaprijed aktivirali Windows na svojim uređajima, čineći korisnicima nepotrebnim unošenje ključeva ili ručnu aktivaciju nakon kupnje.
- Certifikati i ključevi: SLIC certifikat povezuje određeni ključ proizvoda s određenim BIOS-om. Certifikat i ključ moraju odgovarati proizvođaču (npr. Dell, HP (Hewlett-Packard)).
- Korištenje SLIC-a za ponovno aktiviranje: Ako korisnik obavlja čistu instalaciju, a OEM slika nije dostupna, ključ proizvoda i certifikat moraju biti pravilno upareni s SLIC podacima u BIOS-u.
- Zaštita od piratstva: SLIC je osmišljen kako bi OEM verzije Windowsa bile čvrsto vezane uz određeni hardver, sprječavajući piratsko korištenje softvera na drugim uređajima.
- COA ključ: To je "Certificate of Authenticity" naljepnica koja dolazi s OEM računalima i sadrži rezervni ključ proizvoda ako SLP aktivacija nije moguća.
SLIC tehnologija najčešće je korištena za operativne sustave Windows Vista, Windows 7, ali i u nekim slučajevima za Windows 8, Windows 8.1 i 10.
Neke najčešće SLIC verzije su SLIC 2.1 (za aktivaciju Windows 7) i Windows Vista-e), SLIC 2.0 (Za Windows Vista i Windows Server 2008), a nekad i SLP 1.0 (U većini slučajeva korišteno za Windows XP, Windows Server 2003, itd...).
SLIC mod odnosi se na modifikaciju BIOS-a kako bi se umetnuo ili izmijenio SLIC zapis. Ovo se često radi kada korisnik želi omogućiti System Locked Preinstallation (SLP) aktivaciju na računalu koje izvorno nije imalo odgovarajući SLIC zapis za određeni operativni sustav. SLIC mod se najčešće koristi za aktivaciju OEM verzija Windows-a na nestandardnom hardveru ili kada je izvorni BIOS izgubio svoj SLIC zapis tijekom nadogradnje.
- Vrste SLIC modifikacija su:
- 1. Softverski SLIC mod:
- Koristi softverske alate za učitavanje simuliranog SLIC zapisa tijekom pokretanja sustava (npr. "SLIC loader", "Windows Loader v2.2 2 od Daz-a", i starija inačica "7Loader release 1.6.1d od Hazar-a i Orbit30").
- Ovo je manje rizično jer ne zahtijeva trajnu izmjenu BIOS-a.
- 2. Hardverski SLIC mod:
- Trajno modificira BIOS dodavanjem ili zamjenom SLIC zapisa.
- Ovo se postiže alatima kao što su PhoenixTool, AMI MOD Tool, ili Award BIOS MOD Tool.
- Ovaj pristup zahtijeva detaljno poznavanje BIOS strukture i dolazi s rizikom od "brickanja" računala (onemogućavanja pokretanja).
- Kako provjeriti imaš li SLIC u BIOS-u?
- Postoji nekoliko načina za provjeru SLIC zapisa u BIOS-u:
- 1. Korištenje alata za provjeru SLIC-a:
- SLIC Toolkit (najčešće za Windows sustave):
- Preuzmi i pokreni alat SLIC Toolkit (potrebna administratorska prava).
- Alat će prikazati SLIC verziju (npr. 2.0, 2.1 ili 2.3) ako je prisutna u BIOS-u.
- Također provjerava valjanost OEM certifikata i veze između SLIC-a i ključa proizvoda.
- RWEverything:
- Ovo je napredni alat za čitanje ACPI tablica.
- U njemu možeš otvoriti ACPI tablicu i provjeriti ima li SLIC i OEM tablicu.
- Ovo će prikazati informacije iz BIOS-a, uključujući SLIC ako je prisutan.
- Rizici i napomene kod SLIC modifikacija:
- Opasnost od gubitka funkcionalnosti: Nepravilna modifikacija BIOS-a može uzrokovati da računalo prestane raditi (tzv. "brickanje").
Provjera SLIC-a korisna je ako:
- Planiraš ponovno instalirati OEM verziju Windowsa.
- Želiš potvrditi je li SLP aktivacija moguće.
- Razmatraš ažuriranje BIOS-a i želiš osigurati da SLIC zapis neće biti izgubljen.
BIOS kod mnogih IBM kompatibilnim matičnim nudi jednostavno korisničko sučelje, obično u obliku skupa izbornika, u kojeg se ulazi pritiskom određene tipke (npr. Delete, F2, F10) nakon uključenja računala, a namijenjeno je za podešavanje nekih parametara računala:
- izbor nekih parametara sklopovlja
- postavljanje sistemskog sata
- omogućavanje ili onemogućavanje nekih dijelova računala
- izbor uređaja za pokretanje sustava (eng. boot device)
- postavljanje nekih zaporki, npr. zaporke koja omogućuje nastavak podizanja računala i učitavanje operacijskog sustava i zaparke za ulaz u sam BIOS
- ↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 100
- ↑ What BIOS Does. HowStuffWorks (engleski). Pristupljeno 8. lipnja 2011.