Kuoka
Kuoka | |
---|---|
Status zaštite | |
Status zaštite: Osjetljivi | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Infrarazred: | Marsupialia |
Red: | Diprotodontia |
Porodica: | Macropodidae |
Potporodica: | Macropodinae |
Rod: | Setonix Lesson, 1842.[1] |
Vrsta: | S. brachyurus |
Dvojno ime | |
Setonix brachyurus Quoy & Gaimard, 1830.[2] | |
Rasprostranjenost | |
Baze podataka | |
Kratkorepi valabi ili kuoka (latinski: Setonix brachyurus)[3] sisavac je koji pripada porodici Macropodidae. Kuoka je jedini član roda Setonix. Po veličini približni su domaćim mačkama. Kao i drugi tobolčari poput klokana i valabija, kuoke su biljožderi te su uglavnom noćne životinje. Australski su endem.
Kuoke teže 2,5 – 5 kg. Duljina tijela iznosi 40 – 54 cm, a duljina repa 25 – 30 cm. Zdepaste su građe, imaju dobro razvijene stražnje noge, zaobljene uši te kratku široku glavu. Iako izgledaju kao mali klokani, kuoke se mogu penjati po malim stablima i grmlju visokog do 1,5 m.[4] Prosječna životna dob jedinke iznosi 10 godina.[5] Noćne su životinje; tijekom dana spavaju u biljci Acanthocarpus preissii čije bodlje koriste za zaštitu i skrivanje.[6]
Kuoke imaju promiskuitetan sustav parenja.[7] Nakon mjesec dana gestacije, ženke rađaju jedno mladunče. Ženke mogu rađati dvaput godišnje te tijekom svog života rađaju oko 17 mladih.[5] Mladunče živi šest mjeseci u majčinom tobolcu. Nakon što prestanu živjeti u tobolcu, mladunčad je još dva mjeseca ovisna o majčinom mlijeku. Nakon osmog mjeseca života mladunča prestaju biti ovisni o majčinom mlijeku.[5] Ženke spolno sazrijevaju nakon otprilike 18 mjeseci.[8] Kada predator progoni majku s mladuncem u tobolcu, ona može izbaciti svoje mladunče na tlo. Mladunče tada proizvodi zvukove koji mogu odvući pozornost predatora od majke koja je tada u bijegu.[9]
Kuoku je prvi opisao nizozemski moreplovac Samuel Volckertzoon koji je 1658. godine pisao o susretu s „divljom mačkom” na otoku Rottnestu.[10] Godine 1696. nizozemski moreplovac Willem de Vlamingh zamijenio je kuoke za divovske štakore. Taj je otok nazvao 't Eylandt 't Rottenest što na nizozemskom znači „gnijezdo štakora”.[11][12]
Riječ kuoka dolazi od neke riječi iz nyunga jezika, koja je vjerojatno bila gwanga.[13]
- ↑ Lesson, R.-P. 1842. Groupe: Setonix. Nouveau Tableau du Règne Animal: Mammifères. Arthus Bertrand. Paris. str. 194
- ↑ Quoy, [Jean René Constant]; Gaimard, [Joseph Paul]. 1830. Kangurus brachyurus. Voyage de découvertes de l'Astrolabe: Zoologie. 1. J. Tastu. Paris. str. 114–116
- ↑ Klokani, Hrvatska enciklopedija Pristupljeno 5. kolovoza 2021.
- ↑ Quokka videos, photos and facts – Setonix brachyurus. Arkive.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. ožujka 2018. Pristupljeno 19. ožujka 2018.
- ↑ a b c Burrell, Sue. 30. listopada 2015. Animal Species: Quokka. australian.museum. Pristupljeno 18. ožujka 2018.
- ↑ Giaimo, Cara. 23. listopada 2020. 5 Strange Facts About Quokkas. The New York Times (engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 28. listopada 2020.
- ↑ McLean, Ian G.; Schmitt, Natalie T. 1999. Copulation and associated behavior in the quokka, Setonix brachyurus. Australian Mammalogy. 21: 139–142
- ↑ Quokka Facts | Quokkas | Australian Marsupials. animalfactguide.com. Pristupljeno 25. kolovoza 2016.
- ↑ Hayward, Matt W.; de Tores, Paul J.; Augee, Michael L.; Banks, Peter B. 2005. Mortality and survivorship of the quokka (Setonix brachyurus)(Macropodidae: Marsupialia) in the northern jarrah forest of Western Australia (PDF). Wildlife Research. 32 (8): 715–722. doi:10.1071/WR04111. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 7. ožujka 2019.
- ↑ Flannery, Tim. 2008. Chasing Kangaroos: A Continent, a Scientist, and a Search for the World's Most Extraordinary Creature (engleski). str. 30. ISBN 9781555848217
- ↑ Van Keulen, Joannes. 1753. Het Westelykste Gedeelte van 't Land vande Eendragt of Nova Hollandia Strekkende van het Eyland Rottenest lot voorby de Willems Rivier. National Library of Australia. Amsterdam. Pristupljeno 17. ožujka 2021.
- ↑ Quokka. Australian Museum. Pristupljeno 25. kolovoza 2016.
- ↑ Dixon, R. M. W.; Moore, Bruce; Ramson, W. S.; Thomas, Mandy. 2006. Australian Aboriginal Words in English: Their Origin and Meaning. 2nd izdanje. Oxford University Press. Oxford. ISBN 0-19-554073-5