Afrazijski jezici
(Preusmjereno s Semitsko-hamitski jezici)
Afrazijski jezici (afroazijski, nekada semitsko-hamitski[1]), velika jezična porodica, obuhvaća 374[2] (po starijim podacima 372,[3] odnosno 375[4]) jezika raširenih po dijelovima Azije i sjeverne Afrike.
A) Berberski, (25; prije 26 jezika s guančijem)
- a) istočni (3) Libija, Egipat: awjilah, sawknah, siwi.
- b) guanči (1), Kanarski otoci: guanči (gunche) †
- c) sjeverni (17) Libija, Alžir, Tunis i Maroko: chenoua, ghadamès, ghomara, judeo-berberski, kabyle, nafusi, sened, senhaja de srair, središnji shilha, tachawit, tachelhit, tagargrent, tarifit, taznatit, tidikelt, tougourt, tumzabt.
- d) tamasheq (4), Alžir, Niger, Mali: kidal tamasheq, tahaggart tamahaq, tayart, tewellemet.
- e) zenaga (1), Mauritanija: zenaga
B) Čadski (195)
- a) biu-mandara (78), Nigerija, Kamerun: afade, bacama, baldemu, bana, bata, boga, buduma, bura-pabir, buwal, cibak, cineni, cuvok, daba, dghwede, dugwor, fali, ga'anda, gavar, gidar, glavda, gude, gudu, guduf-gava, gvoko, holma, huba, hwana, hya, jara, jilbe, jimi, jina, južni giziga, južni marghi, kamwe, kofa, lagwan, lamang, iako, mafa, majera, malgbe, maslam, matal, mazagway, mbara, mbedam, mbuko, mefele, merey, mina, mofu-gudur, moloko, mpade, mser, musgu, muskum, muyang, nggwahyi, ngwaba, nzanyi, putai, sharwa, sjeverni giziga, sjeverni mofu, središnji marghi, parkwa, psikye, sukur, tera, tsuvan, vame, vemgo-mabas, wandala, wuzlam, zizilivakan, zulgo-gemzek.
- b) istočni (36), Čad: barein, bidiyo, birgit, boor, buso, dangaléat, gabri, gadang, jonkor bourmataguil, kabalai, kajakse, kera, kimré, kwang, lele, mabire, masmaje, mawa, migaama, miltu, mire, mogum, mubi, mukulu, nancere, ndam, saba, sarua, sokoro, somrai, tamki, tobanga, toram, tumak, ubi, zirenkel.
- c) Masa (8), Čad, Kamerun: herdé, marba, masana, mesme, musey, ngete, pévé, zumaya.
- d) zapadni (73), Nigerija: ajawa, auyokawa, bade, beele, boghom, bole, bure, cakfem-mushere, ciwogai, dass, daza, deno, dera, diri, duhwa, duwai, fyer, galambu, geji, gera, geruma, giiwo, goemai, guruntum-mbaaru, gwandara, hausa, jimi, jorto, ju, karekare, kariya, kholok, kir-balar, koenoem, kofyar, kubi, kulere, kushi, kutto, kwaami, maaka, mangas, mburku, miship, miya, montol, mundat, mwaghavul, ngamo, ngas, ngizim, nyam, pa'a, pero, piya-kwonci, polci, pyapun, ron, saya, sha, siri, tal, tala, tambas, tangale, teshenawa, warji, yiwom, zangwal, zari, zeem, zumbun.
C) Egipatski (1) Egipat: koptski
D) Kušitski (45; prije 47)
- a) središnji, (5; prije 4 jezika) Etiopija, Eritreja: awngi, bilen, qimant, xamtanga; izgubio status jezika: kunfal.
- b) istočni (33; prije 34 jezika), Etiopija, Somalija, Kenija: afar, alaba, arbore, baiso, boni, boon, burji, bussa, daasanach, dabarre, dirasha, el molo, garre, gawwada, gedeo, hadiyya, istočni oromo, jiiddu, južni oromo, kambaata, komso, libido, maay, orma, oromiffa, rendille, saho, sanye, sidamo, somalski, tsamai, tunni, yaaku. Izgubio status jezika: garreh-ajuran.
- c) sjeverni (1), Sudan: bedawi.
- d) južni (7), Tanzanija, Kenija: aasáx, alagwa, burunge, dahalo, gorowa, iraqw, kw'adza.
E) Omotski ili omotički (29; prije 28)
- a) sjeverni (24), Etiopija: anfillo, bambassi, basketo, bench, boro, chara, dizi, dorze, gamo-gofa-dawro, ganza, hozo, kachama-ganjule, kafa, koorete, male, melo, nayi, oyda, seze, shekkacho, sheko, wolaytta, yemsa, zayse-zergulla.
- b) južni (5; prije 4), Etiopija: aari, dime, hamer-banna, karo. Novopriznati jezik: gayil
F) Semitski (78; prije 77)
- A) Centralnii (57) Irak, Izrael, Gruzija, Sirija, Iran:
- a) Aramejski:
- a1. Istočnoaramejski jezici:
- a. Centralnoaramejski jezici:
- a1. sjeveroistočni aramejski jezici: aramejski talmudski, bijil novoaramejski, bohtan novoaramejski, hulaulá, hértevin, kildani (novokaldejski), koy sanjaq surat, lishán didán, lishana aturaya (Asirski novoaramejski), lishana deni, lishana didán, senaya.
- a2. sjeverozapadni aramejski jezici: mlahsö, turoyo,
- b. Mandejski: klasični mandejski (†), mandi,
- sirski.
- a. Centralnoaramejski jezici:
- a2. Zapadnoaramejski jezici: samarijanski aramejski, zapadni novoaramejski (maalula), Židovski palestinski aramejski.
- a1. Istočnoaramejski jezici:
- b) Južni:
- b 1) Arapski jezici (35) Arapski poluotok, sjeverna Afrika, Malta: arapski (33 različitih arapskih jezika), malteški i hassaniyya.
- b 2) Kanaanski jezici (3) Izrael, Palestina: starohebrejski (†), hebrejski, samarijanski hebrejski.
- a) Aramejski:
- B) južni (21; prije 20),
- a) etiopski (15; prije 14 jezika): amharski (etiopski), argobba, geez (†), gafat, harari, inor, kistane, mesmes, mesqan, sebat bet gurage, silt'e, tigré, tigrigna, zay. Novopriznati jezik: wolane [wle]
- A) Centralnii (57) Irak, Izrael, Gruzija, Sirija, Iran:
G) neklasificirani (1) Etiopija: birale ili ongota.
- Bernd Heine and Derek Nurse, African Languages, Cambridge University Press, 2000 - Chapter 4
- Merritt Ruhlen, A Guide to the World's Languages, Stanford University Press, Stanford 1991.
- Lionel Bender et al., Selected Comparative-Historical Afro-Asiatic Studies in Memory of Igor M. Diakonoff, LINCOM 2003.
- ↑ The World's Languages. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2011. Pristupljeno 6. svibnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Afro-Asiatic (16th)
- ↑ Afro-Asiatic (14th)
- ↑ Afro-Asiatic (15th)
| ||||||||