Češko-moravski protektorat

	Protektorat Češka i Moravska Protektorat Böhmen und Mähren; Protektorát Čechy a Morava
	Djelomično anektirano područje Trećeg Reicha
Zastava	Grb
	Himna; Kde domov můj
	Lokacija Protektorata Češke i MoravskePoložaj Češko-moravskog protektorata u Trećem Reichu, 1942.
Glavni grad	Prag
Jezik/ci	češki, njemački
Politička struktura	Djelomično anektirano područje Trećeg Reicha
Povijest	Drugi svjetski rat
- Njemačka okupacija Čehoslovačke	1939.
- Oslobođenje Praga	1945.
	Površina
- 1939.	49363 km2
	Stanovništvo
- 1939.	7380000
Gustoća	149,5 st/km²
Valuta	Kruna češko-moravskog protektorata
Danas dio	Češka

Protektorat Češka i Moravska (češ. Protektorát Čechy a Morava, njem. Protektorat Böhmen und Mähren), prema nekim izvorima Češko-moravski protektorat,^[2] naziv za državni protektorat u sastavu Trećeg Reicha, koji je postojao od 1939. do 1945. godine na području današnje Češke Republike bez tadašnjih Sudetskih zemalja.

Uspostavljen je nakon podijele Čehoslovačke, čiji su istočni dijelovi (Zakarpatje) podijeljeni između Slovačke Republike i Kraljevine Mađarske.^[3] Za razliku od Slovačke Republike kojoj je priznata samostalnost, češke su zemlje anektirane od strane Trećeg Reicha i administrativno podijeljene. Sudeti (njem. Sudetenland), periferni dijelovi Češke naseljeni Nijemcima, pripojeni su Njemačkoj, dok su Češka i Moravska, središnji dijelovi Češke naseljeni Česima, pretvoreni u državni protektorat.

Nakon poraza Sila Osovine u Drugom svjetskom rat, protektorat prestaje postojati i njegova područja vraćena su u sastav novoobnovljene Čehoslovačke.

Simboli

Zastava
Grb
Predsjednička zastava
Zastava Reichsprotektora

Vidi još

Izvori

↑ Gruner 2015, str. 104.
↑ Hrvatska enciklopedija. 2021. Moravska. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. Nakon Münchenskoga sporazuma 1938. velik dio Moravske pripao je Njemačkoj, a drugi je dio skupa s Češkom uklopljen u Češko-moravski protektorat.
↑ Mario Werhas. 8. travnja 2020. Državni protektorat Češke i Moravske. vojnapovijest.vecernji.hr. Vojna povijest, Večernji list. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. (...) a istoga dana proglašena je neovisna Slovačka dok su mađarske postrojbe zauzele čitavo područje Zakarpatske Ukrajine.

Literatura

Gruner, Wolf. 2015. Protectorate of Bohemia and Moravia. Gruner, Wolf; Osterloh, Jörg (ur.). The Greater German Reich and the Jews: Nazi Persecution Policies in the Annexed Territories 1935–1945. War and Genocide (engleski). Prijevod: Heise, Bernard. Berghahn Books. New York. ISBN 978-1-78238-444-1

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Češko-moravski protektorat

[FOOTNOTEGruner2015104-1] Gruner 2015, str. 104.

[2] Hrvatska enciklopedija. 2021. Moravska. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. Nakon Münchenskoga sporazuma 1938. velik dio Moravske pripao je Njemačkoj, a drugi je dio skupa s Češkom uklopljen u Češko-moravski protektorat.

[3] Mario Werhas. 8. travnja 2020. Državni protektorat Češke i Moravske. vojnapovijest.vecernji.hr. Vojna povijest, Večernji list. Pristupljeno 31. siječnja 2022.. (...) a istoga dana proglašena je neovisna Slovačka dok su mađarske postrojbe zauzele čitavo područje Zakarpatske Ukrajine.

[1]

[2]

[3]