Prijeđi na sadržaj

Razorna čehavka

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Pholiota destruens)
Razorna čehavka
Sistematika
Carstvo:Gljive
Koljeno:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Strophariaceae
Rod:Pholiota
Vrsta:H. populnea
(Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk. (1986.)
Dvojno ime
Hemipholiota populnea
Sinonimi
  • Agaricus populneus Pers. (1828.)
  • Agaricus destruens Brond. (1829.)
  • Agaricus comosus Fr. (1838.)
  • Pholiota destruens (Brond.) Gillet (1876.)
  • Dryophila destruens (Brond.) Quél. (1886.)
  • Nemecomyces mongolicus Pilát (1933.)
  • Myxocybe destruens (Brond.) R.Heim (1957.)
  • Hemipholiota destruens (Brond.) Romagn. (1980.)
  • Hemipholiota populnea (Pers.) Bon (1986.)
  • Pholiota populnea (Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk.
  • Hemipholiota comosa (Fr.) Bon (1994.)
Baze podataka

Razorna čehavka, čehovka, razorna ljuskavica ili topolova ljuskavica (lat. Hemipholiota populnea) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.

  • Klobuk razorna čehavke je širok od 5 do 20 centimetara, u mladosti konveksno polukuglast, zatim otvoren i tupo ispupčen, žućkast ili smeđast, mesnat; rub je jako čehav, čitav je prekriven bijelim i debelim ljuskama nepravilnog oblika koje kasnije postanu smeđaste.
  • Listići su gusti, debeli, nejednako dugi, prirasli za stručak, najprije bijeli, zatim smeđasti s bjelkastom oštricom.
  • Stručak je visok od 3 do 9 centimetara, debeo od 1,5 do 3 centimetra, kratak, zavinut, na osnovi zadebljan, često s korjenastim produžetkom, do vjenčića uzdignuto ljuskavo čehast, pun, najprije bijel zatim smeđast; iznad vjenčića gladak, vjenčić je dlakav s rascijepljenim rubom.
  • Meso je tvrdo, bijelo, u stručku žućkasto, posjeduje svojstven miris za kojeg se može reći da se nalazi između ugodnoh i neugodnog; okus najprije slatkast zatim gorkast.
  • Spore su glatke, eliptično jajolike, 7,5 – 8 x 5 μm; otrusina je tamno rđastosmeđasta.

Kemijske reakcije

[uredi | uredi kôd]

Meso u dodiru s kalijevom lužinom požuti.

Stanište

[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka raste ljeti i u jesen pojedinačno ili 2 do 3 primjerka zajedno na panjevima ili stablima topole.

Upotrebljivost

[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka nije jestiva.[1]

Sličnosti

[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka raste gotovo uvijek na panjevima, povaljenim stablima ili rastućim stablima topole. Ona je opasan parazit jer njezin micelij razara domaćina dok ga u potpunosti ne uništi. Zbog osobitog staništa i osebujnog izgleda nije moguća zamjena s nijednom vrstom gljiva. Možda je donekle slična vrsti Psathyrella caput-medusae (Fr.) Konnrad ex Maublanc, međutim, ona raste isključivo na ostacima crnogoričnog drveća.

Slike

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Hemipholiota populnea
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hemipholiota populnea