Pavao Dragićević
| Pavao Dragićević | |
|---|---|
| apostolski vikar u Bosni i Hercegovini | |
| Prethodnik | Mato Delivić |
| Nasljednik | Marijan Bogdanović |
| Redovi | |
| Posvećenje | 29. lipnja 1741. posvetitelj Vicko Zmajević |
| Osobni detalji | |
| Rođen | oko 1696. Tješilo kraj Fojnice |
| Umro | 14. veljače 1773. Fojnica |
| Pokopan | franjevačka crkva u Fojnici |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Denominacija | katolička |
Pavao Dragićević (Tješilo kraj Fojnice, oko 1696. – Fojnica, 14. veljače 1773.), franjevac i biskup.
Nakon školovanja u franjevačkom samostanu u Fojnici i u Italiji obavljao je pastoralne službe i bio definitor u Bosanskoj provinciji (1738. – 1740.). Na prijedlog zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića 15. prosinca 1740. imenovan je dijumenskim biskupom te apostolskim vikarom u Bosni i Hercegovini. Objavio je dva izvješća o kanonskim pohodima 1743. i 1762. u kojima su sačuvani statistički podatci o katoličkim vjernicima pol. XVIII. stoljeća.[1]
Zbog iscrpljenosti i teške bolesti tražio je razrješenje od dužnosti što je Sveta Stolica uvažila te na njegov prijedlog imenovala fra Bonu Benića libistrinskim biskupom i apostolskim vikarom u Bosni koji zbog starosti nije prihvatio dužnost, tako da je Kongregacija za Dragićevića nasljednika imenovala fra Marijana Bogdanovića. Nakon ostavke povukao se u samostan u Fojnici gdje je živio do smrti. Pokopan je u franjevačkoj crkvi u Fojnici.[2]
- ↑ DRAGIĆEVIĆ, Pavao - Hrvatski biografski leksikon. hbl.lzmk.hr. Pristupljeno 17. travnja 2024.
- ↑ Fra Pavao Dragičević, biskup (1694.-1773.). www.fojnica-samostan.com. Pristupljeno 17. travnja 2024.
| |||||