Prijeđi na sadržaj

Gavez obični

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Obični gavez)
Gavez obični
Ljubičasti gavez
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Lamiales
Porodica:Boraginaceae
Rod:Symphytum
Vrsta:S. officinale
Dvojno ime
Symphytum officinale
L.
Podvrste
Sinonimi
Symphytum peregrinum
Consolida major
Consolida major
Baze podataka

Gavez obični (lat. Symphytum officinale), poznat i kao ljubičasti gavez ili veliki gavez, višegodišnja je biljka s ljubičastim ili ružičastim cvjetovima. Ostali nazivi ove biljke su crni gavez, kilnjak, konjski rep, korijen za slomljenu nogu, gabež, opašica, svatovci, vela konsolida, volovi jezik.[1] Gavez sadrži alantoin, tanine, sluzi i pirolizidinske alkaloide. Može pospješiti granulaciju i stvaranje kalusa, djelovati protuupalno (antiflogistično) i pomoći kod iščašenja, uganuća, prijeloma i podljeva krvi.[2] Upotreba biljke za internu konzumacija, kao u obliku čaja, se ne preporuča, jer može izazvati oštećenje jetre.[3] Biljka može narasti i do 60 cm.

Gavez ima sočnu, grubo dlakavu stabljiku, visine 20 – 100 cm. Višegodišnji korijen gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je i razgranat, vretenast i sočan. Izvana je tamno smeđe do crnkaste boje, a iznutra bijele do svijetlo žute boje. Donji listovi su veliki s peteljkom, duguljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenično poredani i grubo dlakavi po cijeloj površini. Cvjetovi izbijaju tijekom ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Imaju oblik uskog zvona a boja im je prljavobijela do ružičaste ili ljubičaste.

Vrijeme cvatnje

[uredi | uredi kôd]

Gavez cvate od svibnja do kolovoza.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Gavez raste po čitavoj Srednjoj Europi. Nalazi se na vlažnim mjestima, jarcima, uz vode i na vlažnim livadama. Za poljoprivrednike predstavlja korov koji se teško iskorjenjuje (zbog dužine korijena).

Uporabni dijelovi

[uredi | uredi kôd]

Za lijek se sakupljaju listovi i korijen. Korijen se skuplja u proljeće i kasnu jesen. Nakon što se iskopa, opere se i da ne izgubi od sluzavog soka, najprije se posuši, reže na komadiće i do kraja osuši na toplom mjestu.

Sastav

[uredi | uredi kôd]

Korijen gaveza sadrži alkaloide liziokarpin i cinoglosin, tanine, glikozide, sluzi, gume, smole, eterično ulje, alantoin.

Ljekovito djelovanje

[uredi | uredi kôd]

Od svih domaćih ljekovitih biljaka gavez sadrži alantoin, tvar što ponajviše djeluje u stvaranju novih stanica, zbog čega se gavez koristi u liječenju rana, čak i zapuštenih gnojnih rana. Njime se liječe sve vrste ozljeda: ispucanost, posjekline, lom kostiju, izljev krvi i sl. Korijen gaveza djelotvoran je u liječenju raznih teškoća probavnih organa, protiv katara želuca (s proljevom ili bez njega), srdobolje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja želuca, bronhalnog katara, upale pluća, krvavog kašlja i ispljuvka, upale porebrice i dr.

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba. Zagreb, Hrvatska. 1974.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ljekovito bilje: GAVEZ (Symphytum officinale L.) – Boraginaceae. Poljoprivredni portal Udruge OPG Agricola Agriculture Association of owned Growers and Farmers: 8–16. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. siječnja 2008. Pristupljeno 11. studenoga 2008.
  2. Gavez – list (Symphyti folium) / Ljekovito bilje / Portal za pacijente / Cybermed. web.archive.org. 7. listopada 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. listopada 2008. Pristupljeno 17. prosinca 2023.
  3. Oberlies, Nicholas H.; Kim, Nam-Cheol; Brine, Dolores R.; Collins, Bradley J.; Handy, Robert W.; Sparacino, Charles M.; Wani, Mansukh C.; Wall, Monroe E. Listopad 2004. Analysis of herbal teas made from the leaves of comfrey (Symphytum officinale): reduction of N-oxides results in order of magnitude increases in the measurable concentration of pyrrolizidine alkaloids [Analiza biljnih čajeva od lišća gaveza (Symphytum officinale): redukcija n-oksida rezultira redom veličine povećanja mjerljive koncentracije pirolizidinskih alkaloida]. Public Health Nutrition [Javnozdravstvena prehrana] (engleski). 7 (7): 919–924. doi:10.1079/PHN2004624. ISSN 1475-2727