Amper

	Elektromagnetizam
	;
Elektrostatika
	Električni naboj • Coulombov zakon • Električno polje • Električni tok • Gaussov zakon • Električni potencijal • Elektrostatska indukcija • Električni dipolni moment • Gustoća polarizacije
Magnetostatika
	Ampèreov zakon • Električna struja • Magnetsko polje • Magnetizacija • Magnetski tok • Biot–Savartov zakon • Magnetski dipolni moment • Gaussov zakon za magnetizam
Elektrodinamika
	Zrakoprazan prostor • Lorentzov zakon • ems • Elektromagnetska indukcija • Faradayev zakon • Lenzov zakon • Struja pomaka • Maxwellove jednadžbe • EM polje • Elektromagnetsko zračenje • Liénard-Wiechertov potencijal • Maxwellov tenzor • Vrtložne struje
Električna mreža
	Električna vodljivost • Električni otpor • Električni kapacitet • Električni induktivitet • Impedancija • Rezonantne šupljine • Vodiči valova
Kovarijantna formulacija
	Elektromagnetski tenzor • EM Stres-energijski tenzor • Četvero-struja • Elektromagnetski četvero-potencijal
Znanstvenici
	Ampère • Coulomb • Faraday • Gauss • Heaviside • Henry • Hertz • Lorentz • Maxwell • Tesla • Volta • Weber • Ørsted

Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi. Ime je dobila po André-Marie Ampèreu, jednom od glavnih pronalazača na području elektromagnetizma.

Definicija

Jedan amper je takva jakost konstantne električne struje koja će prolazeći kroz dva beskonačno duga međusobno usporedna vodiča zanemarivog presjeka u vakuumu, na udaljenosti od jednog metra, prouzročiti među njima silu od 2·10^–7 njutna po metru duljine vodiča.^[1]

Objašnjenje

Zbog toga što je to osnovna jedinica, definicija ampera nije vezana ni za jednu drugu električnu veličinu. Definicija ampera je ekvivalent za popravljanje vrijednosti permeabilnosti vakuuma prema μ₀ = 4π·10⁻⁷ H/m. Prije 1948. Koristio se tzv. međunarodni amper definiran preko pojma elektrolitske brzine raspadanja srebra. Stara jedinica je jednaka 0,999 85 A.

Amper se najtočnije realizira korištenjem strujne vage, ali se u praksi ustanovljuje prema Ohmovom zakonu iz jedinica napona i otpora, volta i ohma, otkad se posljednje dvije veličine (napon i otpor) mogu povezati s fizikalnim pojavama koje se relativno lako mogu reproducirati: Josephsonov spoj i kvantni Hallov efekt.

Jedinica električnog naboja, kulon, definira se preko ampera: jedan kulon je vrijednost električnog naboja prenesena u struji od jednog ampera tijekom jedne sekunde. Električna struja je brzina kojom naboj teče kroz vodič ili površinu. Jedan amper struje (I) jednak je toku od jednog kulona naboja (Q) po sekundi vremena (t):

\mathrm {I=Q/t} \,

Kako je kulon približno jednak 6,24·10¹⁸ elementarnih naboja, jedan amper je ekvivalentan 6,24·10¹⁸ elementarnih naboja, kao što je elektron, protjecanih kroz površinu u jednoj sekundi. Ili preciznije, koristeći SI definicije za konvencijalne vrijednosti Josephsonove i von Klitzingove konstante, amper se može definirati egzaktno kao 6,241 509 629 152 65·10¹⁸ elementarnih naboja u sekundi.

Pogledaj

Izvori

↑ Bureau International des Poids et Mesures, SI Brochure: The International System of Units (SI) 8th edition, 2006; updated in 2014 Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. siječnja 2019. (Wayback Machine), pristupljeno 22. studenoga 2018. (engl.)

[1] Bureau International des Poids et Mesures, SI Brochure: The International System of Units (SI) 8th edition, 2006; updated in 2014 Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. siječnja 2019. (Wayback Machine), pristupljeno 22. studenoga 2018. (engl.)

[1]