Marij El

Republika Marij El; Респу́блика Мари́й Эл; Марий Эл Республика; ;
Zastava Marij Ela	Grb Marij Ela
	; Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad	Joškar-Ola
Službeni jezici	ruski, nizinski marijski
Politički status	republika
Savezni okrug	Privolški
Gospodarska regija	Volga-Vjatka
Predsjednik ; Президент	Aleksandr Aleksandrovič Jevstifejev ; Александр Александрович Евстифеев
Predsjednik Vlade ; Председатель правительства	Dmitrij Jevgenjevič Frolov ; Дмитрий Евгениевич Фролов
Glava zakonodavne vlasti ; Глава законодательной власти	Jurij Aleksandrovič Minakov ; Юрий Александрович Минаков
Površina	73. po veličini
- ukupno	23.200 km²
- % vode	4 %, od čega 1 % močvare %
Stanovništvo	66 po veličini
- ukupno (2010.)	▼ 698.345
- Gustoća	30,1/km²
Himna	Himna Marij El
Vremenska zona	; Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka	12

Marij El ili Mari El, prije Mari^[1] (ruski: Респу́блика Мари́й Эл; marijski: Марий Эл Республика) je federalni subjekt Ruske Federacije, odnosno jedna od njenih republika. Nalazi se u Privolškom saveznom okrugu.

Zemljopis

Marij El se nalazi u istočnom dijelu Istočnoeuropske nizine (viditi točniji naziv) Ruske Federacije, duž rijeke Volge. Močvarna Marijska depresija se nalazi u zapadnom dijelu republike. 57 % ozemlja ove republike je pokriveno šumama.

Površina: 23.200 km².
Granice:
- unutarnje: Nižnjenovgorodska oblast (JZ/Z/SZ/S), Kirovska oblast (S/SI/I), Tatarstan (JI/J), Čuvašija (J)
Najviši vrh: 278 m
Najveća udaljenost sjever-jug: nema podataka
Najveća udaljenost istok-zapad: nema podataka
Prosječno visina: nema podataka

Rijeke

U Marij Elu ima 476 rijeka. Većinu ih se smatra malim rijekama, jer su uglavnom 10-50 m široke i 0,5-1,4 m duboke.

Obično se zamrznu od polovice studenog do polovice travnja. U veće rijeke spadaju:

Jezera

Ima preko 200 jezera u Marij Elu, a većina njih su površine manje od 1 km četvornog, a dubine od 1 – 3 m.

Brojna jezera se nalaze među močvarama. Močvare zauzimaju velike površine od onih veličine 10 – 70 km², do onih veličine 100 km², a obično se smrznu u prosincu. Prosječna dubina močvara je od 0,5 – 1,5 m (sve do 3 m), ali nemoguće ih je proći u jesen i u proljeće zbog poplava.

Veća jezera su:

Jezero Tot-Er u Nacionalnom parku Marii Čodra.

Gorja

Prirodna bogatstva

U republici praktički nema prirodnih resursa od industrijskog značaja. Od sirovina se mogu naci treset, mineralna voda i vapnenac.

Klima

Klima je blaga kontinentalna klima. Zime su blago hladne i sniježne. Ljeta su topla, često kišna.

Prosječna siječanjska temperatura: −13°C
Prosječna srpanjska temperatura: +19°C
Prosječna godišnja količina padaline: 450 – 500 mm

Stanovništvo

Marijci, prije znani i pod imenom Čeremisi, su povolško-finski narod.

Govore dvama srodnim jezicima, nizinski marijski jezik ("Meadow Mari", "марий йылме") i brdski marijski jezik ("мары йӹлмы"). Nizinski marijski je službeni jezik u republici, s ruskim jezikom. Brdski marijski se smatra inačicom.

Marijci nisu imali označeni teritorij prije ruske revolucije 1917. Danas samo 48,3 % Marijaca žive u Marij Elu. 4,1 % Marijaca živi izvan Ruske Federacije.

Struktura po narodnosti:

Rusi 47,5 %
Marijci 42,9 %
Tatari 6,0 %

Ostali narodi i etničke skupine, kojih ima preko 50, čine 3,6 % stanovništva.

Broj stanovnika: 727.979 (2002.)
- gradsko: 459.687 (63,1 %)
- selsko: 268.292 (36,9 %)
- muško: 338.485 (46,5 %)
- žensko: 389.494 (53,5 %)
žena na 1000 muškaraca: 1.151
Prosječna dob: 36,7 g.
- gradska: 36,7 g.
- seoska: 36,7 g.
- muška: 34,0 g.
- ženska: 39,0 g.
Broj domaćinstava: 263.382 (sa 717.938 ljudi)
- gradskih: 173.246 (s 455.006 ljudi)
- seoskih: 90.136 (s 262.932 ljudi)
Prosječni očekivani životni vijek: nema podataka

Povijest

Za stara marijska plemena se znalo još od 5. stoljeća. Kasnije su njihova područja bila znana kao podložnik Povolškoj Bugarskoj i Zlatnoj Hordi. 1440-ih su pripojena Kazanskom Kanatu, a pripala su Ruskom Carstvu padom Kazanskog Kanata 1552. godine.

Marijska autonomna oblast je uspostavljena 4. studenog 1920.
Reorganizirana je u Marijsku ASSR 5. prosinca 1936. godine.

Autonomna republika Marij El u današnjem obliku je stvorena 22. prosinca 1990. godine.

Politika

Na čelu republike je predsjednik. Leonid Igorevič Markelov je izabran u siječnju 2001., te ponovno 2004. godine.
Mandat mu istječe 2008. godine.

Gospodarstvo

Najrazvijenije industrije su strojogradnja, kovinoprerada, drvoprerada, proizvodnja rezane građe, trupaca, prehrambena industrija.

Većina gospodarskih društava se nalazi u glavnom gradu, Joškar-Oli, kao i u gradovima Kozmodemjansku, Volžsku i u Zvenigovu.

Prijevozništvo

U republici je jedna zračna luka, 15 željezničkih postaja, 53 autobusne postaje i riječna luka na rijeci Volgi u Kozmodemjansku (te 4 manje luke).

Kultura

Ima osam muzeja u Marij Elu. Najveći su Nacionalni muzej, Povijesni muzej i Republički muzej finih umjetnosti u Joškar-Oli te Muzej umjetnosti i povijesti u Kozmodemjansku.

Obrazovanje

Najvažnije ustanove visokog obrazovanja su Marijsko državno tehničko sveučilište, Marijsko državno sveučilište i Marijski državni pedagoški institut. Svi su smješteni u Joškar-Oli.

Vjera

Glavne vjeroispovijedi su pravoslavlje, ruski pravoslavni starovjernici i islam.

Tradicionalna marijska religija marla – kršćanstvo s elementima totemizma i šamanizma se dosta ispovijeda.

Turizam

Marij El je omiljeno odredište turista iz Tatarstana. Ondje se, u dolini Ilet nalazi nacionalni park Marii Čodra, s brojnim atrakcijama, kao što su plovljenje brodom, jahanje, gljivarenje itd. Mariji Hodra je omiljeno mjesto kazanjskih tolkinista, gdje si oni odigravaju bitke.

Izvori

↑ Marij El, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. travnja 2021.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Marij El

Službene stranice Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. listopada 2008. (Wayback Machine)
Gospodarstvo Marij Ela
Slike i priče iz Marij Ela Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. srpnja 2019. (Wayback Machine)

[1] Marij El, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 12. travnja 2021.

[1]