Luksor
Luksor | |
---|---|
الأقصر Al Aqṣur | |
Panorama Luxora | |
Nadimak: Najveći muzej na otvorenom | |
Država | Egipat |
Osnivanje | Prije 2123. pr. Kr. |
Površina | |
• Ukupna | 416 km² |
Koordinate | 25°41′N 32°39′E / 25.683°N 32.650°E |
Stanovništvo (2010.) | |
• Entitet | 487.896 |
Vremenska zona | Egypt Standard Time (UTC+2) |
• Ljeto (DST) | Egypt Summer Time (UTC+3) |
Stranica | www.luxor.gov.eg |
Luksor (arapski: الأقصر ) se smjestio na desnoj obali Nila na području drevne Tebe. Naziv grada Luksora potječe od arapske riječi "el – Uqsor", što znači tabor ili utvrda. Moderni grad se nalazi između staroegipatskih hramova u Karnaku i Luksoru, dok su odmah s druge strane Nila Tebanske nekropole. Zbog toga je grad prozvan "najveći muzej na otvorenom u svijetu", a tisuće internacionalnih turista ga posjeti svake godine, što uvelike pomaže gospodarstvu grada.
Prva povijest Luksora je povijest Tebe, koja je bila glavni grad Starog Egipta od 11. dinastije (Srednje egipatsko kraljevstvo), do 20. dinastije (Novo egipatsko kraljevstvo). Nakon toga politička i vojna uloga grada opada, i kao prijestolnicu zamjenjuju ga gradovi na sjeveru (Pi-Ramzeum, Tanis, Bubastis, Sais i naposljetku Aleksandrija). No Teba je ostala vjersko središte Egipta sve do Helenističkog doba.[1]
Nakon što je Asurbanipal uništio Tebu, i postavio libijskog princa Psamtikaa na prijestolje Egipta, grad je potpuno izgubio značaj. No, posjetio ga je Aleksandar Veliki kako bi prisustvovao festivalu Opet u Amonovom hramu.
Tijekom Rimskog Carstva u Luksoru su Rimljani ustanovili dva vojna tabora, a kršćanski svećenici su između drevnih ruševina hramova ustanovili nekoliko samostana.
Danas grad ovisi o turizmu koji je ozbiljno narušen tzv. "Luksorskim pokoljem" (1997.) kada su islamski ekstremisti kod Deir el-Bahri ubili 64 ljudi (od kojih su 59 bili turisti).
Hram u Luksoru dugačak je oko 260 metara. Jedna od zanimljivosti hrama jesu veliki stupovi koji imaju kapitele u obliku papirusa. Visoki su 19 metara, a opseg im je gotovo 10 metara.
Na sjeveru grada nalazi se Amonov hram u Karnaku, koji je danas samo selo na rubu Luksora, a nekad je također bio dio Tebe.
-
Amenhotep III. i Sobek u Luksorskom muzeju -
Džamija Abu al-Haggag u sklopu hrama -
Džamija Gurna -
Luksorska zračna luka -
Bazar u Luksoru -
Prizor s ulice
- ↑ Povijest Luksora (engl.) Preuzeto 10. svibnja 2011.
- Luksorska svjetska baština Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. prosinca 2012. (Wayback Machine) - interaktivne slike of 360 stupnjeva
- Theban Mapping Project: stranica posvećena znamenitostima Tebe (engl.)