Prijeđi na sadržaj

Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci

Koordinate: 44°07′21″N 18°12′10″E / 44.12240°N 18.20277°E / 44.12240; 18.20277
Izvor: Wikipedija
Franjevački samostan
Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci
Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci
Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci
Lokacija Kraljeva Sutjeska
Koordinate 44°07′21″N 18°12′10″E / 44.12240°N 18.20277°E / 44.12240; 18.20277
Godine izgradnje prva polovica 14. stoljeća
Renoviran 1664., 1888.-1890., 1897.
Srušen 1524., 1658.
Religija katoličanstvo
Patron sv. Ivan Krstitelj

Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci jesu rimokatolički samostan i crkva koji pripadaju franjevcima. Posvećeni su sv. Ivanu Krstitelju.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Jedini je samostan u franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj, zajedno sa samostanima u Kreševu i Fojnici, koji, uz manja i veća stradanja, aktivno djeluje već gotovo šest i pol stoljeća.[1]

Bosanska vikarija 1375. godine. Sutješki samosan pripada Kustodiji bosanskoj.

Na osnovi dostupnih dokumenata nije moguće precizno odrediti vrijeme podizanja prvotnog samostana. Najvjerojatnije se to dogodilo u prvoj polovici 14. stoljeća, oko 1340. godine. Prvi pisani trag o samostanu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon osmanskog prodora i osvajanja Bosne, bilješku o samostanu nalazimo u jednom osmanskom popisu iz 1469. godine. Pretrpio je teška oštećenja u više navrata. Tako je, tijekom progona 1524. godine, nasilno porušen. Godine 1658. u velikom požaru nestale su brojne samostanske dragocjenosti, a potpuno su izgorjeli arhiv i knjižnica.[1][2]

Rimokatolički samostani u Bosni u 15. stoljeću.

Samostanska crkva je od onih koje svrstavamo u tzv. propovjedničke crkve. U osnovi, kao iste takve katoličke crkve su u Bobovcu, Kraljevoj Sutjesci, Olovu, Grebenu i Srebrenici.[3] Novi samostan podignut je 1664. godine. U vrijeme bečkog rata, krajem 17. stoljeća, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Vratili su se 1704. godine, kad su se političke prilike smirile. Tijekom 19. stoljeća samostan je dva puta rekonstruiran, posljednji put od 1888. do 1890., kada je dobio današnji izgled.[2] Današnji je oblik poprimio 1897. godine. Do početka 20. stoljeća u ovom je samostanu bio organiziran studij filozofije i bogoslovije za dio franjevačkih kandidata. Poslije je u sutješkom samostanu bio smješten i novicijat gdje će ostati sve do 1973. godine.[1]

Samostan i crkva danas imaju bogatu knjižnicu, muzej, galeriju i crkvu sv. Ivana Krstitelja.[1] Samostan izdaje elektroničko-tiskani list Sutješki vjesnik.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d Franjevački samostan i crkva sv. Ante na Bistriku, Sarajevo Izlet u Kraljevu Sutjesku i na Bobovac, 12. svibnja 2016. (pristupljeno 27. studenoga 2016.)
  2. a b Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. ožujka 2009. Pristupljeno 10. travnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Bosna Online Crkva Svetog Ilije u Krupi na Vrbasu izgradena na temelju katolicke crkve . Boris Graljuk: Zidine / Krupa na Vrbasu, str. 288 (pristupljeno 28. studenoga 2016.)
  4. Sutješki vjesnik - Kraljeva Sutjeska

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]