Gradski kotari Beča
Beč je administrativno podijeljen na 23 kotara (njem. Wiener Stadtbezirke). Po nepisanom pravilu, Bečki kotari se nazivaju po njihovom broju, a rijetko kad imenom. Na primjer "17. Bezirk", (hrv. 17. kotar), ili također "Der Siebzehnte" (hrv. "sedamnaesti"). Brojevi kotara se nalaze na svakom znaku s imenom ulice, ispred imena ulice, npr. »17., Pezzlgasse«. Nekada su kotari bili nazivani "Hieb-om".[1]
Gradski kotari Beča nemaju isti status kao državni kotari (njem. Landbezirke), nego se smatraju gradskim četvrtima.
Do 1850. godine, grad Beč se sastojao samo iz prvog kotara, (Srednji grad), koji je bio okružen s gradskim zidinama. Od 15. stoljeća uslijedilo je nešto intenzivnije naseljavanje stanovništva ispred gradskog zida. Oblasti između gradskih zidina i linijskog nasipa iz 1707. godine koji se pružao usporedo s današnjim »pojasom«, nazvane su predgrađa. Radi pojednostavljivanja upravljanja i administracije, 1849. godine je došlo do odluke, da se ova mjesta pripoje gradu. To je i izvršeno 1850. godine. Ova predgrađa su podijeljena od 1. – 8. kotara, a dodatnom podjelom nastali su kotari 9 i 10.
Broj | Ime | Grbovi | Četvrti | Osnivanje | Površina u hektarima[2] | Stanovništvo (1. siječnja 2017.)[3] |
Gustoća | Broj zaposlenih (2013.)[4] |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | Innere Stadt | — | 1850. | 287 | 16 465 | 5737 | 110 104 | |
2 | Leopoldstadt | Jägerzeile Leopoldstadt Zwischenbrücken |
1850., uključujući Brigittenau-a | 1924 | 105 003 | 5458 | 69 739 | |
3 | Landstraße | Landstraße Erdberg Weißgerberviertel |
1850. | 740 | 90 183 | 12 187 | 95,793 | |
4 | Wieden | Hungelbrunn Schaumburgergrund Wieden |
1850. | 178 | 33 035 | 18 559 | 28,237 | |
5 | Margareten | Hundsturm Laurenzergrund Margareten Matzleinsdorf Nikolsdorf Reinprechtsdorf |
1861. | 201 | 55 356 | 27 540 | 19 656 | |
6 | Mariahilf | Gumpendorf Laimgrube Magdalenengrund Mariahilf Windmühle |
1850. (do 1861. dio 5. kotara) | 145 | 31 865 | 21 825 | 28 451 | |
7 | Neubau | Altlerchenfeld Neubau Sankt Ulrich Schottenfeld Spittelberg |
1850. (do 1861. dio 6. kotara) | 161 | 32 197 | 19 998 | 35 183 | |
8 | Josefstadt | Alservorstadt Altlerchenfeld Breitenfeld Josefstadt Strozzigrund |
1850. (do 1861. dio 7. kotara) | 109 | 25 528 | 23 420 | 16 096 | |
9 | Alsergrund | Alservorstadt Althangrund Himmelpfortgrund Lichtental Michelbeuern Rossau Thurygrund |
1850 (do 1861. dio 8. kotara) | 297 | 42 709 | 14 380 | 50 457 | |
10 | Favoriten | Favoriten Inzersdorf-Stadt Oberlaa Rothneusiedl Unterlaa |
1850. | 3182 | 198 083 | 6225 | 63 907 | |
11 | Simmering | Albern Kaiserebersdorf Simmering |
1892. | 2326 | 100 137 | 4305 | 34 667 | |
12 | Meidling | Altmannsdorf Gaudenzdorf Hetzendorf Obermeidling Untermeidling |
1892. | 810 | 95 955 | 11 846 | 35 755 | |
13 | Hietzing | Hietzing Unter-St.-Veit Ober-St.-Veit Hacking Lainz Speising |
1892. | 3772 | 54 171 | 1436 | 25 791 | |
14 | Penzing | Baumgarten Breitensee Hadersdorf-Weidlingau Hütteldorf Penzing |
1892. | 3376 | 92 337 | 2735 | 28,651 | |
15 | Rudolfsheim-Fünfhaus | Rudolfsheim Fünfhaus Sechshaus |
1892. | 392 | 78 999 | 20 153 | 28,808 | |
16 | Ottakring | Neulerchenfeld Ottakring |
1892. | 867 | 104 323 | 12 033 | 29,492 | |
17 | Hernals | Hernals Dornbach Neuwaldegg |
1892. | 1139 | 57 180 | 5020 | 14,323 | |
18 | Währing | Gersthof Pötzleinsdorf Währing Weinhaus |
1892. | 635 | 51 128 | 8052 | 14,407 | |
19 | Döbling | Grinzing Heiligenstadt Josefsdorf Kahlenbergerdorf Neustift am Walde Nussdorf Oberdöbling Salmannsdorf Sievering Unterdöbling |
1892.; "Kuchelauer Hafen" do 1938. godine | 2494 | 72 107 | 2891 | 30,341 | |
20 | Brigittenau | Brigittenau Zwischenbrücken |
1850. kao dio 2. kotara, 1900. odcjepljenje i osnivanje kotara | 571 | 86 868 | 15 213 | 28,389 | |
21 | Floridsdorf | Donaufeld Floridsdorf Großjedlersdorf Jedlesee Leopoldau Stammersdorf Strebersdorf |
1905. | 4444 | 158 712 | 3571 | 53,911 | |
22 | Donaustadt | Aspern Breitenlee Essling Hirschstetten Kagran Kaisermühlen Stadlau Süßenbrunn |
1905. – 1938. Aspern, Hirschstetten, Lobau, Stadlau su bili dijelovi 21. kotara; 1938. osnivanje 22. kotara, nakon pada Trećeg Reicha došlo je do dezintegracije grada Groß-Enzersdorfa iz sastava Beča |
10 231 | 184 188 | 1800 | 59 616 | |
23 | Liesing | Atzgersdorf Erlaa Inzersdorf Kalksburg Liesing Mauer Rodaun Siebenhirten |
1938. kao 25. kotar, 1954. 23. kotar | 3207 | 101 053 | 3151 | 54,065 | |
Beč | — | — | 41 487 | 1 867 582 | 4502 | 955 839 |
- ↑ Hieb, Bezirk Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. travnja 2018. (Wayback Machine), ostarrichi.org, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Stadtgebiet nach Nutzungsklassen und Gemeindebezirken 2012, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Stanovništvo 1. siječnja 2017. po kotarima. Statistik Austria, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Broj zaposlenih po kotarima, pristupljeno 18. travnja 2018.
|