Družba Kćeri Božje ljubavi
| Družba Kćeri Božje ljubavi | |
|---|---|
| Congregatio Filiae Divinae Caritatis | |
| |
| Kratica naziva: | FDC |
| Godina osnivanja: | 1868. |
| Mjesto osnivanja: | Beč |
| Utemeljitelj: | Franziska Lechner |
| Sjedište: | Beč, Austrija (do 1968.) Grottaferrata, Italija |
Družba Kćeri Božje ljubavi (lat. Congregatio Filiae Divinae Caritatis, skr. FDC) je katolička ženska redovnička družba.
Družba ima oko tisuću članica (1040, 2017.)[1] na četirima kontinentima (Europi, Amerikama i Africi) i u devetnaest država. Ustrojena je u sedam provincija i četiri viceprovincije.
Osnovala ju je Majka Franziska Lechner u Beču 1868. godine, sa željom da članice Družbe trebaju biti „službenice i oruđe Božje ljubavi”. Lechner je uzela Pravilo sv. Augustina za svoju družbu i sama sastavila Konstitucije. Svrha Družbe bila je pružiti siromašnim djevojkama i kućnim pomoćnicama dom, odgoj i obrazovanje, a danas članice pomažu djevojkama iz malih sredina pri snalaženju kad dođu u veliki grad. Uz to, osnivačica je otvorila sirotišta, internate i škole za siromašnu djecu.[2]
Početci Franziskina djelovanja su u sjedištu Austro-Ugarske Monarhije, Beču. U glavnome je gradu podigla kuću Maticu iz koje su osnivani mnogi samostani, zavodi i internati diljem Monarhije. Generalna uprava Družbe boravila je u bečkoj matičnoj kući sve do 1. prosinca 1968. Te godine središte Družbe preselilo se u Grottaferratu kod Rima u Italiju.[2]
Raspadom Austro-Ugarske brojne ustanove i samostani kojima je upravljala Družba više nisu bili u istoj državi pa se nije moglo upravljati iz istog grada. Dugo se razgovaralo i na kraju se pristupilo osnivanju provincija radi lakšeg upravljanja zajednicama i lakše formacije te djelovanja sestara u novonastalim zemljama. Tako su već 11. listopada 1919. osnovane provincije s pripadajućim izabranim vodstvima u Češkoj, Mađarskoj, Jugoslaviji i Poljskoj. Vodstva je potvrdila prva nasljednica utemeljiteljice Franziske Lechner, s. M. Ignacija Egger.[2]
Širenje Družbe već je počelo 1913., kad je M. Ignacija poslala dvije časne sestre u Sjevernu Ameriku, 1920. prve su pripadnice Družbe u Južnoj Americi, u Brazilu kod njemačkih iseljenika. Već 1926. šire se dalje po Brazilu ka tropskim predjelima te Brazil dobiva dvije provincije, Sjeverni i Južni Brazil. Poslije toga Družba se širila i na druge kontinente i u druge države.[2]
Nacionalizacijom u BiH, koja je bila Odlukom Odjeljenja za agrarnu reformu i kolonizaciju Ministarstva poljoprivrede i stočarstva NR BiH od 27. siječnja 1947., a temeljem Saveznog zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji od 23. kolovoza 1945., eksproprijacijom je Družbi oduzeto zemljište u k.o. Koševo od 243 430 m2, u k.o. Pale 80 510 m2, u k.o. Hrasnica 18 743 m2, u k.o. Kolovrat 293 300 m2 sa svim zgradama i postrojenjima na tim zemljištima i s cjelokupnim živim i mrtvim poljoprivrednim inventarom izuzev manjeg dijela živog inventara na Josipovcu.[3]
Hrvatska i Bosna i Hercegovina nalaze se u Provinciji Božje Providnosti, a u toj provinciji su još Albanija, Kosovo, Njemačka i Švicarska. Provincijska kuća je u Zagrebu, u Domu Gospe Lurdske u Zagrebu.[4]
Članice Družbe koje su podnijele mučeništvo: Drinske mučenice i č.s. Danka Jurčević.[5]
Rad Družbe u Ugandi prikazan je u hrvatskome dokumentarnom filmu Uganda - srce Afrike.[6]
Na čelu Družbe je vrhovna glavarica i njezino vijeće. Na čelu Provincija Družbe nalaze se provincijske glavarice. Ukupno je sedam Provincija: Provincija Božje Providnosti, Austrija, Južni Brazil, Poljska, SAD, Sjeveroistočni Brazil i Slovačka. Uz njih, djeluju i četiri viceprovincije (Češka, Engleska, Slovačka) sa svojim poglavaricama.[7]
Plenarno vijeće održava se svakih šest godina, između dvaju generalnih kapitula, radi izmjene informacija, mišljenja i planova o djelatnostima Družbe.[7]
- ↑ Družba Kćeri Božje ljubavi u svijetu, Drinske mučenice, br. 17 (veljača 2017.), str. 30.
- ↑ a b c d Družba Kćeri Božje ljubavi Osnivanje i širenje Družbe (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
- ↑ Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2017. (Wayback Machine) Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom i Obrazloženje odluke, 5. studenoga 2014. (pristupljeno 6. prosinca 2017.)
- ↑ Družba Kćeri Božje ljubavi Naše zajednice (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
- ↑ Družba sestara Kćeri Božje ljubavi Piše: s. M. Sniježna Stjepandić, FDC s. M. Danka Jurčević - „naša nova Mučenica“ (uz 20. obljetnicu mučeničke smrti), 22. rujna 2016. (preuzeto 14. prosinca 2018.)
- ↑ Verbum Uganda - biser Afrike (pristupljeno 6. ožujka 2019.)
- ↑ a b Holjevac, Mirjana: Plenarno vijeće u Granešini, Drinske mučenice, br. 17 (veljača 2017.), str. 29-30.
