Crkveni jubilej

Crkveni jubilej ili jubilejska (jubilarna) godina (hebr. jobel: truba, rog) je posebno razdoblje, najčešće tijekom jedne ili dvije Crkvene godine, određeno papinskom bulom u kojem se, osim sveopćeg pomilovanja i proširenih mogućnosti sakramenta pomirenja snažnije razmatra pojedino Crkveno otajstvo. Redovni se jubileji obično slave svakih 25 godina, no papa jubileje može proglasiti i izvanredovno, kao u slučaju Jubileja godine milosrđa ili Godine posvećenog života pape Franje. Među značajnijim jubilejskim godinama ističe se Veliki jubilej, slavljen prigodom dva tisućljeća kršćanstva. Jubileje mogu proglasiti i mjesne i narodne Crkve, poput Godine sv. Josipa slavljene na području Zagrebačke nadbiskupije.

Slavlje jubileja preuzeto je iz židovske tradicije, kao spomen na Kristovo utjelovljenje. U židovskoj tradiciji svaka pedeseta godina slavila se vanjskim slavljima i običajima, poput povrata založene zemlje prvim vlasnicima.

Dikasterij za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života za jubilej navodi:

»Jubilej je godina pomirenja, obraćenja i sakramentalne pokore i, samim time, solidarnosti, nade, pravde, predanog zalaganja u služenju Bogu u radosti i miru s braćom. Nazvan je »Svetom godinom« ne samo zato što započinje, odvija se i zaključuje svečanim svetim obredima, nego i zato što ima za cilj promicati svetost života. Ustanovljen je zato da ojača vjeru, potakne djela solidarnosti i bratskoga zajedništva u Crkvi i društvu, da pozove i potakne vjernike na iskrenije i dosljednije ispovijedanje vjere u Krista jedinoga Spasitelja. «

Prema msgr. Ratku Periću »jubilej nije slavlje pojedinca, ni više pojedinaca, nego cijeloga Naroda Božjega. Na jubilej nas Bog zove da nam dadne život, da nam ga dadne u izobilju, da i mi prenosimo drugima njegov milosni dar života«.