Enguri
Enguri | |
---|---|
rijeka | |
Ingurijska (Engurijska) brana. | |
Položaj | |
Države | |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 213 km |
Površina porječja | 4060 km2 |
Tok rijeke | |
Izvor | Veliki Kavkaz |
• Koord. | 42°57′17″N 43°05′06″E / 42.954694°N 43.084889°E |
Ušće | |
• Koord. | 42°23′26″N 41°33′34″E / 42.390694°N 41.5595°E |
Slijev | crnomorski |
Enguri (gruz. ენგური, abhazijski: Егры, Egry, rus. Ингур, Ingur) je rijeka u zapadnoj Gruziji, duga 213 kilometara. Izvire na Velikom Kavkazu i većim dijelom teče planinskom pokrajinom Svaneti.
Zahvaljujući velikom padu i velikom protoku ima veliki hidroenergetski potencijal. Kod Anaklije se ulijeva u Crno more.
Od izbijanja Gruzijsko-abhazijskog sukoba, obje zaraćene strane i Ruska Federacija drže vojne položaje oko rijeke. Jedini most na rijeci, dug 870 metara, izgradili su njemački vojnici, ratni zarobljenici Crvene armije, u razdoblju između 1944. i 1948. godine.[1]
Na rijeci je izgrađena Engurijska brana, najveće energetsko postrojenje na Kavkazu. Visoka je 240 metara, a obujma 1,1 milijun kubičnih metara vode. Godišnje proizvodi oko 4,5 milijuna kilovatsati energije, što je oko 40 % gruzijske godišnje proizvodnje. Kapacitet proizvodnje energije iznosi 1.320 MW (20 turbina po 66 MW).[2]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Enguri |