Ištarine dveri
Ištarine dveri (asirski: ܕܵܪܘܲܐܙܲܐ ܕܥܵܐܫܬܲܪ translit: Darwaza D'Ishtar, arapski:بوابة عشتار) su osma kapija za unutrašnji grad Babilona, izrađena oko 575. pr. Kr. po naređenju kralja Nabukodonosora II. Grad je bio opasan dvostrukim zidom s osam velikih vrata od kojih su svaka bila posvećena jednom bogu, Ištarina su bila na sjevernoj strani grada, uz Baalov hram.[1]
Bile su posvećene babilonskoj božici Ištar (sumerska Inanna), božici neba i zemlje, plodnosti, majčinstva, erotike, rata i mira. Dveri su sagrađene od plavo emajliranih opeka i redova od 575 bareljefa mušḫuššu (zmajevi ka simboli boga Marduka) i turova (bikovi kao simboli boga Adada). Krov i vrata dveri su napravljeni od cedrovine prema natpisu posvećenja. Kroz vrata je prolazio „Procesijski put” obilježen zidovima s naslikanim lavovima (simboli božice Ištar, oko 120 njih). Kroz njega su svake Nove godine vođeni kipovi božanstava.
Kapija se isprva, zajedno s babilonskim zidinama, smatrala jednim od sedam svjetskih čuda, sve dok je nije zamijenio Svjetionik u Aleksandriji.
Rekonstrukcija Ištarinih dveri i procesijskog puta je napravljena u muzeju Pergama u Berlinu od materijala koje je iskopao Robert Koldewey.[2] Iskopavanje je izvršeno u periodu 1902. – 1914. i tada je iskopano 15 m temelja. Rad na rekonstrukciji je dovršen 1930-ih i uključuje plaketu s natpisom. Visoka je 14 metara i široka 30 metara.
Manju reprodukciju Ištarinih dveri je u Iraku dao sagraditi Saddam Husein kao ulaz u nikada dovršeni muzej Babilona.
-
Fotografija ostataka dveri prilikom iskapanja 1930-ih -
Jedan od mušḫuššua s dveri -
Natpis kralja Nabukodonosora II. -
Replika Ištarinih dveri u Babilonu 2004. godine
- ↑ Ištarina vrata, povijestokultnog.blogspot.ba, pristupljeno 1. studenoga 2016.
- ↑ Nijemac koji je otkopavao Babilon – 1925., Povijest.hr 2. veljače 2015., Pristupljeno 1. studenoga 2016.