Hasan-paša Predojević
| Dodaj infookvir "vojna osoba". (Primjeri uporabe predloška) |
Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne[1]
Mjesto njegova rođenja nije izvjesno, ali sigurno je da je rođen u današnjoj Bosni i Hercegovini. Moguća mjesta rođenja su Lušci kod Sanskog Mosta[2] ili Klobuk u Hercegovini.[1] Rodio se u kršćanskoj obitelji. Na sultanov dvor u Carigradu dospio devširmom (danak u krvi). Na dvoru je stekao obrazovanje. Obnašao je dužnost nadstojnika sokolara sultanovog dvora.[2] Važio je kao ratoboran.
Bio je segedinski namjesnik (sandžak-beg)[2] i bosanski beglerbeg od 1591. godine.[2] Bio je prvi čovjek Bosanskog pašaluka.[3]
Beglerbegovo sjedište bilo je u Banjoj Luci, a imao je naslov paše. Na divanu Hasan-paše Predojevića dolazili su i poklisari iz Dubrovačke Republike, koje je slala dubrovačka Vlada, a biralo Vijeće umoljenih koje im je davalo upute, koje su sastavljali posebni službenici, provisores. Izmijenila su se kod Predojevića njih petorica.[4]
Zabilježeno je da je Predojević pravoslavnim kaluđerima predao katolički samostan u Konobi (Rmanj) koji izvori spominju još 1386.; isti se samostan spominje kao pravoslavni tek u prvim desetljećima 17. stoljeća.[5][6]
Predojević je vodio osmanske pohode na Hrvatsku. Ciljao je osvojiti sva još neosvojena područja uz rijeke Unu i Kupu, a posebno Sisak, onda zvanim "ključem Hrvatske", jer bi padom Siska bio otvoren put prema Zagrebu što je onda pretpostavljalo i konačno osvajanje čitave Hrvatske.[3] Prvi pohod na Sisak 1591. nije uspio. Da bi lakše osvajao hrvatske krajeve nakon pada Bosne, podigao je tvrđavu Novigrad (Yeni Hisar),[2] današnju Petrinju.[1] 27. rujna 1592. godine Mraclin je doživio ali i preživio najžešću tursku provalu. Predojevićevi pljačkaški odredi (akindžije) pretvorili su Mraclin u zgarište.
Godine 1592. opet je pokušao zauzeti Sisak i nije uspio, zbog uspješnog otpora vojske kanonika Mikca.[3] Bihać je osvojio 19. lipnja 1592. godine.[2] Kod Bresta u Pokuplju porazio je postrojbe hrvatskog bana Tome Erdődyja 1592. godine.[1] Sisak je pokušao osvojiti i lipnja 1593. godine. Nije čekao dolazak rumelijskih osmanskih snaga, nego je s bosanskim osmanskim snagama prešao Kupu, gdje su ga porazile hrvatske i druge habsburške snage koje je vodio hrvatski ban Toma Erdődy.[2] Nakon što nije uspio u trećem pohodu na Sisak lipnja 1593., s trupama se dao u bijeg preko Kupe u kojoj se je utopio.[2]
Iako time nisu u potpunosti prestale borbe s Turcima (koji su nakratko iste godine osvojili Sisak, ali su ga Hrvati vratili 1594.), nakon dugo vremena uspostavljena je ravnoteža hrvatskih i turskih snaga. Godinu dana kasnije (1595.) hrvatska je vojska pod vodstvom generala Jurja Lenkovića oslobodila Petrinju i Hrastovicu.[3] Postupno su oslobađani i drugi krajevi, pa se granica Turskog Carstva sve više pomicala u korist Hrvatske.
- ↑ a b c d Hasan-paša Predojević, Proleksis enciklopedija
- ↑ a b c d e f g h Predojević, Hasan-paša, Hrvatska enciklopedija
- ↑ a b c d Sandra Skanderlić: Bitka kod Siska Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. svibnja 2015. (Wayback Machine), Hrvatski internet portal u Švicarskoj croatia.ch
- ↑ Josip Lučić: , Dubrovčani i Hasan-paša Predojević, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 27, br. 1, prosinac 1994., str. 59.-60.
- ↑ Stanojević, S., Narodna enciklopedija, Zagreb, 1928., t. III., str. 953.
- ↑ Osnovni podatci Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. prosinca 2012. (Wayback Machine), Banjolučka biskupija