Prijeđi na sadržaj

Obični stolisnik

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hajdučica)
Obični stolisnik
Obični stolisnik
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Angiospermae
Red:Asterales
Porodica:Asteraceae
Rod:Achillea
Vrsta:A. millefolium
Dvojno ime
Achillea millefolium
L.
Baze podataka

Obični stolisnik (Hajdučka trava ili hajdučica, sporiš, ranjenik; Achillea millefolium) biljna je vrsta iz obitelji glavočike (Asteraceae). Stolisnik je vrlo rasprostranjena biljka, česta po livadama.

Znanstveni naziv nosi po starogrčkom mitološkom junaku Ahileju, koji je, prema Ilijadi, stolisnikom liječio svoje rane.

Neke su vrste stolisnika poznate po svojem ljekovitom djelovanju, koje se rabi u narodnoj i alternativnoj medicini.

Sasvim je mlada biljka jestiva.

Biljka je visoka između 20 i 40 cm. Stabljika je okrugla i ispunjena, gola ili ponekad dlakava. Listovi su perasto razdijeljeni u brojne sitne listiće. Na vrhovima stabljika formiraju se cvatovi s brojnim malim cvjetovima, koji su najčešće bijeli, ali mogu biti i ružičasti ili žuti.

Način oprašivanja: oprašuju ga kukci.

Ugroženost ili zaštita: biljka je rasprostranjena tako da nije ni ugrožena ni zakonom zaštićena.

Kemijski sastav

[uredi | uredi kôd]

U vrijeme cvjetanja ubrana biljka sadrži alkaloid ahilein(0,05 % ),vitamin K,askorbinsku kiselinu,tanin,do 1 % eteričnog ulja,koje sadrži do 30 % azulena,pinen,borneol,kompleksne etere,kamfor,tujon,cineol ( do 10 % ),mravlju,octenu i izovalerijansku kiselinu,te alkohole ( do 20 % ).

Od makroelemenata (mg/g) nadzemni dijelovi sadrže 35,90 kalija, kalcija 11,80, magnezija 2,60 i željeza 0,20.

Mikroelementi (mkg/g )mangan (0,09 ), bakar (0,74), cink (0,68), kobalt (0,13), molibden (3,20), krom i vanadij po (0,02), aluminij (0,04), selen (6,25), nikl (0,20), bor (44,00), stroncij (0,13),olovo (0,03), jod (0,05).[1]

Primjena u narodnoj medicini

[uredi | uredi kôd]

Biljka se široko koristi u medicini u raznim državama kao hemostatik (za nosna, maternična, plućna, hemoroidalna i druga krvarenja), za kolitis, razne bolesti gastrointestinalnog trakta, čir želuca i dvanaestnika, upalne bolesti mokraćnog sustava, kao adstrigentno sredstvo za gastrointestinalne bolesti poput crijevnih poremećaja, ima protuupalna i baktericidna svojstva. Koristi se u obliku infuzije, dekokta, te ekstrakata. Pripravci u mješavini s koprivom koriste se kao hemostatsko i umirujuće sredstvo za unutarnja i vanjska krvarenja.

U narodnoj medicini se koristi za malariju, nesanicu, urolitijazu, neke bolesti jetre i inkontinenciju mokraće, za zacjeljivanje rana i kao hemostatik pri teškim menstruacijama.

U veterinarskoj medicini se koristi kao anthelmintik i za gastrointestinalne bolesti u teladi. Dodatak biljke sijenu potiče probavljivost istog.

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]

Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Putirksij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.275

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Achillea+millefolium

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Stolisnik
Nedovršeni članak Obični stolisnik koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.