Godemir

Ban Godimir bio je hrvatski ban koji se spominje u prijepisu Povelje kralja Petra Krešimira iz 1067./1068. godine.

»Ja Krešimir, koji se drugim imenom zovem i Petar, kralj Hrvata i Dalmatinaca, dajem svima na znanje, da mi se činilo pravo i zdravo, da se ne zavrgnu odredbe mojih pradjedova, najmanje pak one, koje su učinjene za spas duša njihovih. Našli smo naime u djelima našega pradjeda Krešimira starijega, da je on samostanu sv. Krševana u Zadru za sva vremena darovao neki posjed Diklo. Ovaj posjed ostao je vlasnicima netaknut za njegova vladanja i za njegova sina Držislava te njihovih moćnih banova: Pribine i Godimira; isto tako za vrijeme Svetoslava te njegove braće Krešimira i Gojslava i njegova sina Stjepana, oca mojega, uz privolu odličnih banova, koji bijahu u njihovo vrijeme: Gvarda, Božeteh i Stjepan Praska. Zato i mi to potvrdjujemo, pa hoćemo da to stoji za uvijek. A tko bi poslije naše smrti htio da ovu povelju pogazi, neka ga stigne srdžba posljednjega suca! Dano u gradu Ninu pred svjedocima: Boleslav tepčija, Adamić ninski župan, Vukić lučki župan, Voleša djed, Budić posteljnik, Ivan kapelan, Zović volar, Drugonja štitonoša, Djedovit vinotoč, Orubonja dekan. Po zapovjedi gospodina kralja pisao sam ovu povelju svojom rukom ja redovnik Adam, izabrani biskup Hrvatske«

(Prijepis Povelje kralja Petra Krešimira iz 1067.^[1]^[2])

Iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Andrije danoj 1206. cistercitskoj opatiji Blažene Djevice Marije de Toplica u Topuskom među inim spominje se i zemlja negdašnjeg bana Godimira pod imenom "Zemlja Godimira" na sjevernoj granici opatije između rijeka Kupe i Save. Iz listina topuskih cistercita saznajemo da je "Godimirova zemlja" imenovana kao "Predi Hruševec" a Godimirovi potomci pisani su kao Godinići, također nazivani i plemići od Hruševca te su uz nasljeđene plemićke povlastice obnašali najviše vojničke dužnosti sve do propasti Topuske opatije.

Izvori

Povelja kralja Petra Krešimira IV.

Ivan Tkalčić "Opatija Blažene Djevice Marije Topusko"

Adamček (iz Topuskih listina) "Nemiri na posjedima Topuske opatije".

↑ Comperimus namque in gestis proaui nosti Cresimiri maioris... Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod JAZU, 1967., pp. 105.
↑ R. Horvat - Povijest Hrvatske I.

Nedovršeni članak Godemir koji govori o hrvatskom banu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Comperimus namque in gestis proaui nosti Cresimiri maioris... Stipišić, J. i M. Šamšalović, ur. Codex Diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, sv. 1. Zagreb: Izdavački zavod JAZU, 1967., pp. 105.

[2] R. Horvat - Povijest Hrvatske I.

[1]

[2]