Gipuskoa
Gipuzkoa Guipúzcoa | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| |||||
| Službeni jezik | baskijski i španjolski | ||||
| Glavni grad | Donostia-San Sebastián | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 1.997 km² km2 | ||||
| Stanovništvo | 19. po veličini | ||||
| - ukupno (2014..) | 715.148[1] | ||||
| Pripadnost |  Španjolska
| ||||
| Valuta | euro | ||||
Gipuskoa (bask. Gipuzkoa, šp. Guipúzcoa) je provincija u Baskiji. Izlazi na Biskajski zaljev.
Zauzima površinu od 1980 km2, što je čini najmanjom provincijom u Španjolskoj. Po popisu iz 2002. godine ima 682.977 stanovnika, a samo u glavnom gradu, San Sebastiánu, živi četvrtina. Ostali važnija mjesta su: Irun, Errenteria, Zarautz, Arrasate, Oñati, Eibar, Tolosa, Beasain, Pasaia (glavna luka) i Hondarribia.
Prvi zabilježeni naziv ove pokrajine je Ipuscoa iz dokumenta 1025. godine.[2] Tijekom sljedećih godina i u različitim dokumentima, pojavljuje se nekoliko sličnih imena kao Ipuzcoa i Ipuçcha i Ipuzka.
Puna etimologija riječi Gipuzkoa nije u potpunosti utvrđena, ali se vezuje s baskijskim riječima giputz,[2]koji sadrži korijen ip-koji se odnosi na riječi ipar (sjever), ipurdi (povratak) i ipuin(priča). Prema tome, ipuzko (jedan od prvih nekoliko poznatih odrednica) može se odnositi na nešto "prema sjeveru" ili "na sjeveru".
Gipuzkoa je službeni baskijski naziv, kojeg preporuča Kraljevska akademija baskijskog jezika, a obično se koristi na službenim dokumentima na tom jeziku. Također ga koriste mediji na španjolskom jeziku u Baskiji. Taj se naziv koristi u baskijskoj inačici španjolskog ustava i u Statutu autonomije Baskije na baskijskom jeziku.
Gipuzkoa je i jedini službeni jezik u pokrajini za povijesni teritorij koji je odobrio Juntas Generales u pokrajini.
Guipúzcoa je naziv na španjolskom jeziku, kojeg preporuča Kraljevska španjolska akademija. Koristi se u neslužbenim dokumentima i, općenito, govornici španjolskog jezika. Također, taj se naziv koristi u španjolskoj inačici Ustava i španjolskoj inačici Statuta autonomije Baskije.
S 1,980 km2 Gipuskoa je najmanja pokrajina u Španjolskoj. provincija se sastoji od 88 općina s 709.607 stanovnika, od kojih četvrtina živi u prijestolnici, Donostiji.
Gipuskoa se ističe kao regija brdovitog i zelenog krajolika koji povezuje planinu i more, pored toga što je jako naseljena s brojnim urbanim jezgrama.Uočljiva prisutnost brda i neravnog terena među Gipuskoancima je razvila sklonost planinarenju i prirodi. Neke planine utopljene u tradiciji održale su legendarni i amblematski značaj, njihovi vrhovi često su pokriveni s križevima i spomenicima i planinarskim poštanskim sandučićima. Osim toga, hodočašća (koja su postupno izgubila svoj nekadašnji vjerski žar i danas imaju više svjetovno značenje) se ponekad održavaju na njihovim vrhovima. Neke poznate i kultne planine su Aiako Harria, Hernio, Txindoki, Aizkorri, Izarraitz, itd.
Rijeke Gipuskoe pokazuju niz posebnosti različitih od drugih rijeka Biskajskog zaljeva. Ove rijeke, koje se uzdižu u brdovitom krajoliku baskijske unutrašnjosti (baskijsko gorje), protiču od juga na sjever, oblikujući uske uske doline koje se istežu u ovom smjeru prije ulaska u ocean. Rijeke se šire na kratkoj dužini s malim promjenama u količini vode zahvaljujući stabilnim oborinama tijekom cijele godine. Rijeke, navedene od zapada prema istoku, su sljedeće: Deba, Urola, Oria, Urumea Oiartzun i Bidasoa.
Gipuskoa je podijeljena na tradiocionalne županije (eskualdeak) koje su pak podijeljene na općine (udalerriak). Županije su:
- Bidasoaldea (španjolski: Bajo Bidasoa)
- Debabarrena (španjolski: Bajo Deva)
- Debagoiena (španjolski: Alto Deva)
- Donostialdea (španjolski: Comarca de San Sebastián)
- Goierri (španjolski: Goyerri)
- Oiartzualdea
- Tolosaldea
- Urola Erdia (španjolski: Urola Media )
- Urola Garaia (španjolski: Alto Urola )
- Urola Kosta (španjolski: Urola Costa )
Gipuzkera je dijalekt baskijskog jezika kojim se govori u većini regije, kao i susjednom području Navare, koji pokazuje znatnu vitalnost i zauzima istaknuto mjesto među drugim narječjima. Gipuskera je narječje s najvećim ukupni brojem govornika od među svima narječjima a Gipuskoa je ujedno i baskijska pokrajina s najvećim ukupnim brojem govornika baskijskog. Prema anketama iz 1981 i 1991. 85% stanovništva sebe smatra Baskima što je najveći postotak od svih pokrajina.
Pokrajinski sveci zaštitnici su Ignacije Loyola, koji je rođen u susjedstvu grada Loyole u gradu Azpeitia, te Gospa od Arantzazua.
Regija je proizvele mnoge poznate baskijske nogometaše kao što su Jose Angel Iribar, Joseba Etxeberria, Xabi Alonso i Mikel Arteta.
- ostala naselja: Zumaia
- ↑ Instituto Nacional de Estadística Cifras oficiales de población resultantes de la revisión del Padrón municipal a 1 de enero - Gipuzkoa: Población por municipios y sexo (španjolski), (pristupljeno 5. studenoga 2015.)
- ↑ a b http://w390w.gipuzkoa.net/WAS/CORP/DJGPortalWEB/territorio_historico_de_gipuzkoa.jsp?id=01&idioma=es
- Službena stranica (bask.) (šp.) (engl.) (fr.)
| |||||||||||
| |||||||
