Georg Simon Ohm

Georg Simon Ohm
Rođenje	16. ožujka 1787. Erlangen, Bavarska, Njemačka
Smrt	6. srpnja 1854. München, Bavarska, Njemačka
Državljanstvo	Nijemac
Polje	Fizika
Institucija	Sveučilište u Münchenu
Alma mater	Sveučilište u Erlangenu i Nürnbergu
Poznat po	Ohmov zakon
Istaknute nagrade	Copleyeva medalja (1841.)
Portal o životopisima

Prolaskom električne struje kroz bilo koji otpornik ili električni vodič, na tom otporniku ili vodiču nastaje pad napona jednak umnošku jakosti električne struje i električnog otpora među mjernim točkama.

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u Kölnu, Berlinu i Nürnbergu, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u Münchenu. Poznat je po svojem djelu Galvanski lanac, matematički obrađen (njem. Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet, 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju električne struje i prvi nakon R. Kirchhoffa matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i akustikom (definirao je čisti ton kao sinusoidni oblik vala), linearnom polarizacijom svjetlosti i njezinom interferencijom pri prolasku kroz jednoosne kristale, i drugo.

Mjerna jedinica om (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.

Doprinosi

Ohmov zakon

Podrobniji članak o temi: Ohmov zakon

Ohmov zakon je zakon prema kojemu je jakost električne struje I u električnom vodiču, pri konstantnoj temperaturi, određena kao omjer električnoga napona U koji električnu struju prouzročuje i električnoga otpora R:

$I={\frac {U}{R}}$

I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:

$U=I\cdot R$

$R={\frac {U}{I}}$

$I=U\cdot G$

gdje je:

• I - jakost električne struje kroz strujni krug u amperima (A);
• U - električni napon izvora u voltima (V);
• R - ukupan električni otpor strujnog kruga (otpor trošila + otpor električnih vodova + unutarnji otpor izvora struje) u omima (Ω). Om se može napisati i kao volt/amper (V/A).
• G - električna vodljivost, pa i neki izvedeni oblici, na primjer za vodiče pri različitim temperaturama.

Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona elektrotehnike. Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.

Djela

• Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
• Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (Berlin : Riemann, 1827. – 245 S. : graph. Darst.)
• Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
• Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. – 2. 1854.)

Vanjske poveznice

• (en) Enciklopedija Britannica, članak "Georg Simon Ohm"