Đelem, đelem
Gelem, Gelem je himna Roma. Poznata je i pod (također čestim) imenima kao što su Gyelem, Gyelem, Dzelem, Dzelem, Dželem, Dželem, Djelem, Djelem, Ђелем, Ђелем, Џелем, Џелем, Джелем, джелем (ćirilica), Opré Roma i Romale Shavale. Skladba je prihvaćena himnom 1971. godine na Svjetskom kongresu Roma u Londonu.[1] Napisao ju je i uglazbio romski glazbenik Žarko Jovanović 1949.[2]
Nakon što je i osobno iskusio progon Roma u Drugom svjetskom ratu, Porajmos (naziv za Holokaust nad pripadnicima romskog naroda), kada mu je najveći dio obitelji ubijen, Jovanović je, obradivši narodnu melodiju, stihove za ovu pjesmu napisao 1949. godine. U drugoj strofi pjesme autor se referira na zločine koje su počinili pripadnici ustaške Crne legije.[3][4]
Gelem, gelem, lungone dromensa
Maladilem bakhtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahktale dromensa?
A Romale, A Chavale
Vi man sas ek bari familiya,
Murdadas la e kali legiya
Aven mansa s lumniake Roma,
Kai putaile e romane droma
Ake vriama, usti Rom akana,
Men khutasa misto kai kerasa
A Romale, A Chavale
Putovao sam mnogim cestama i sretao sretne Rome
Putovao sam daleko,
širom svijeta i sretao sretne Rome
O romski ljudi, o romska djeco, o Romi gdje god bili
Sa svojim šatorima, duž sretnih putova.
I ja sam jednom imao veliku obitelj,
ali ju je Crna legija umorila
Pođite sa mnom, Romi svijeta,
tamo gdje su romski putovi otvoreni
Sada je vrijeme, ustanite, Romi,
uspjet ćemo u našim naporima
- ↑ "Prvi svjetski kongres Roma - naziv, zastava, himna, jezik", Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. ožujka 2016. Pristupljeno 6. veljače 2016. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Vijeće romske nacionalne manjine u Zagrebu: Upoznajmo Romsku zajednicu (arhvirana stranica, pristupljeno 7. veljače 2016.)
- ↑ Romani Nationalism, Flag and Anthem. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. kolovoza 2012. Pristupljeno 13. studenoga 2012.
- ↑ Danijel Vojak, Bibijana Papo, Alen Tahiri: "Stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941. – 1945.", Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2015.