Funkcijsko programiranje
Funkcijsko programiranje je programska paradigma koja tretira računanje kao evaluaciju matematičkih funkcija i izbjegava stanje i mutabilne podatke. Naglašava primjenu funkcija, kao suprotnost stilu imperativnog programiranja koji naglašava promjene u stanju.[1]
Šira koncepcija funkcijskog programiranja jednostavno definira skup zajedničkih briga i tema mjesto popisa distinkcija od ostalih paradigmi. Često se važnima smatraju funkcije višeg reda i prvorazredne funkcije, zatvaranja i rekurzija. Druga uobičajena svojstva funkcijskih programskih jezika su kontinuacije, Hindley-Milner sustavi inference tipova, nestriktne evaluacijske strategije (uključujući i "lijenost") te monade.
Funkcijski jezici uključuju APL, Erlang, Haskell, Lisp, ML i Scheme (u abecednom poretku).
Funkcijski programski jezici, napose "čisti funkcijski", su često istaknuti u akademskoj zajednici, za razliku od komercijalnog razvoja programske podrške. U drugu ruku, istaknuti funkcijski jezici korišteni u industriji i komercijalnim aplikacijama uključuju Erlang (konkurentne aplikacije),[2] R (statistika),[3] Mathematica (simbolička matematika),[4] Haskell,[5][6] ML,[7] J i K (financijska analiza), te domenski-specifične programske jezike kao što je XSLT.[8][9]
Lambda račun je osnovica većine modela funkcijskog programiranja.
- ↑ Hudak, Paul. Rujan 1989. Conception, evolution, and application of functional programming languages (PDF). ACM Computing Surveys. 21 (3): 359–411. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 20. ožujka 2009. Pristupljeno 9. lipnja 2007.
- ↑ Who uses Erlang for product development?. Frequently asked questions about Erlang. Pristupljeno 27. lipnja 2006. #"The largest user of Erlang is (surprise!) Ericsson. Ericsson uses it to #write software used in telecommunications systems. Many (dozens) projects have #used it, a particularly large one is the extremely scalable AXD301 ATM switch." Other commercial users listed as part of the FAQ include: Nortel, Deutsche Flugsicherung (the German national air traffic control organisation), and T-Mobile.
- ↑ The useR! 2006 conference schedule includes papers on the commercial use of R
- ↑ Department of Applied Math, University of Colorado. Functional vs. Procedural Programming Language. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. studenoga 2007. Pristupljeno 28. kolovoza 2006.
- ↑ Haskell and the Linspire Toolchain. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2007. Pristupljeno 9. lipnja 2007.
- ↑ Why Functional Programming Matters to Credit Suisse. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2007. Pristupljeno 9. lipnja 2007.
- ↑ Caml Trader: Adventures of a Functional Programmer on Wall Street. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2007. Pristupljeno 9. lipnja 2007.
- ↑ Dimitre Novatchev. The Functional Programming Language XSLT - A proof through examples. TopXML. Pristupljeno 27. svibnja 2006.
- ↑ David Mertz. XML Programming Paradigms (part four): Functional Programming approached to XML processing. IBM developerWorks. Pristupljeno 27. svibnja 2006.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||