Disketa
Disketa (kolokvijalno također poznata pod nazivom floppy disk) je plastična okrugla ploča za spremanje podataka prilikom rada s računalom.[1] Sastoji se od savitljive (eng. floppy = savitljiv) tanke okrugle ploče presvučene tankim slojem magnetske tvari koja se nalazi unutar plastičnog kućišta kvadratnog oblika. Za čitanje i pisanje diskete koristi se disketni pogon (eng. floppy disk drive, skraćeno FDD).
Disketa se može izmjenjivati između disketnih pogona. Pogonski mehanizam ugrađen je u računala ili je zaseban uređaj (kod nekadašnjih kućnih računala), a diskete se mogu jednostavno vaditi i umetati i prenositi iz računala u računalo. Ovisno o načinu zapisivanja (jedna ili obje strane) i gustoći zapisa, diskete su slovno označavane kao: SS = Single Sided (jednostrani zapis); DS = Double Sided (obostrani zapis); SD = Single Density (jednostruka gustoća); DD = Double Density (dvostruka gustoća); QD = Quad Density (četverostruka gustoća); HD = High Density (visoka gustoća); ED = Extra-high Density (posebno visoka gustoća).
Sredinom 1990-ih pojavio se Zip drive tvrtke Iomega, a krajem desetljeća i SuperDisk kapaciteta 120 mB. Zbog potreba većega kapaciteta, diskete su zamijenile optičke memorije (CD, DVD) i USB memorije.[2]
- 8-inčna disketa
- 5¼-inčna minidisketa
- 3½-inčna mikrodisketa
- 3-inčna mikrodisketa
Disketa se kao i ostali magnetni diskovi sastoji od glava (heads), cilindara (cylinders) i sektora (sectors). Glava diskete je zapravo jedna njezina strana, cilindar je jedna kružnica oko središta koja se nalazi na jednoj glavi, a cilindri su podijeljeni na sektore. Na klasičnoj disketi od 1,44MB nalaze se 2 glave, 80 cilindara s po 18 sektora, svaki od po 512 bajta.
- Kod Atarija ST indikacijsko svjetlo na disketnim jedinicama bilo je moguće kontrolirati s programom, i ovo su koristile računalne igre kao na primjer Lemmings.
- Kod disketnih jedinica Commodore 1541 i 1571 bilo je moguće programski upravljati s pozicijom glave za čitanje/pisanje, te su mnogi demo programi koristili ovu funciju tako što su slali glavu različitim brzinama prema nultoj traci (traka u kojem se zaustavljala glava) i tako su se stvarale vibracije kojima su se proizvodili razni zvučni efekti.
- ↑ disketa Hrvatska enciklopedija LZMK (pristupljeno 30. siječnja 2023.)
- ↑ disketa (floppy disc) Proleksis enciklopedija (pristupljeno 30. siječnja 2023.)