Gornji Sveti Ivan
Gornji Sveti Ivan, također i Gornji Sentivan (mađ. Felsőszentiván, nje. Ober Sankt Iwan) je selo u jugoistočnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 53,54 km četvornih.
Nalazi se nedaleko od Baje, na 46°11'42" sjeverne zemljopisne širine i 19°11'25" istočne zemljopisne dužine, nekoliko kilometara od Čavolja i Bikića.
Upravno pripada Bajskoj mikroregiji u Bačko-kiškunskoj županiji. Poštanski broj je 6447.
Selo se prvi put spominje 1396. kao posjed Kalačke nadbiskupije.
Nakon turskih osvajanja je selo sasvim opustjelo.
1789. Gornji Sveti Ivan zahvaća doseljenički val Mađara i bunjevačkih Hrvata.
Polovicom 19. st. su stanovnici bili Hrvati i Mađari, a Nijemci su činili šestinu stanovništva.[1]
U Gornjem Svetom Ivanu živi 2048 stanovnika (2005.).
Pored Mađara, u Gornjem Svetom Ivanu žive i Hrvati, iz skupine Bunjevaca, koji su nekad bili velika zajednica u selu.[2]
Poznate osobe koje su rođene ili su živile i radile u Gornjem Svetom Ivanu.
- Petar Pekić, hrv. književnik
- Anka Jelačić, hrv. mezzosopranistica
- Ivan Petreš Čudomil, hrv. književnik, radio je kao administrator u Gornjem Svetom Ivanu
Novinar i književnik János Csuka u svom djelu "A délvidéki magyarság története 1918-1941" je naveo, i to po imenima, izaslanika Bunjevaca, koji su sudjelovali 22. rujna 1919. Mirovnoj konferenciji u Parizu,[3] a među njima je bio i izaslanik i iz ovog sela.
- ↑ (njem.) Sekitsch, eine donauschwäbische Gemeinde[neaktivna poveznica] Arpádenzeit im Batscher Komitat
- ↑ Bunjevačke Školovanje uz Antunovićevu podrušku
(PDF)
- ↑ Hrvatski glasnik br. 44/2006 Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. siječnja 2012. (Wayback Machine) Leksikon podunavskih Hrvata (PDF)
