Karetna želva
| Karetna želva | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Kritično[1] | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Reptilia |
| Red: | Testudines |
| Porodica: | Cheloniidae |
| Rod: | Eretmochelys |
| Vrsta: | E. imbricata |
| Dvojno ime | |
| Eretmochelys imbricata (Linnaeus, 1766) | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Podvrste | |
| Baze podataka | |
Karetna želva (lat. Eretmochelys imbricata) je kritično ugrožena vrsta morskih kornjača koje pripadaju porodici Cheloniidae. Jedina je postojeća vrsta u svojem rodu. Rasprostranjena je u Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu te okolnim morima.
Nekoliko obilježja karetnih želvi razlikuje ih od drugih vrsta morskih kornjača. Njihova izdužena glava se sužava i završava s kljunom poput usta (iz koje je njezin zajednički naziv i izveden), a kljun je oštro izražen i kukastiji od drugih kornjača. Na svakoj peraji nalaze se dvije vidljive kandže.
Jedna od značajki po kojoj se mogu razlikovati od drugih morskih kornjača je i oklop. Oklop ima pet središnjih ploča i četiri para bočnih. Stražnje ploče se preklapaju na takav način da stražnji dio oklopa ima nazubljeni izgled, sličan rubu pile ili noža. Oklop ima žutu pozadinu s nepravilnom kombinacijom svijetlih i tamnih pruga, bočna strana je pretežno crne i išarano smeđe boje.[2]
Karetna želva poznata je po oklopu koji može biti dugačak do gotovo jednog metra.[3] Odrasle morske kornjače teže oko 80 kg u prosjeku. Najteža kornjača ikada uhvaćena je bila teška 127 kg.[4]
Zbog konzumiranja otrovnih žarnjaka, meso kornjače može postati otrovno.[5]
Karetna želva gnijezdi se na otočnim i kopnenim pješčanim plažama tropskih i suptropskih mora. Migratorna su vrsta. Ženke se u sezoni parenja često vraćaju na istu plažu na kojoj su se izlegle iako su u međuvremenu prošle stotine ili tisuće kilometara.[1]
Najveća prijetnja karetnoj želvi je izlov zbog oklopa od kojeg se izrađuju vrijedni predmeti još od doba drevne egipatske civilizacije i Han dinastije. Milijuni kornjača su ubijeni u posljednjih 100 godina za potrebe europskih, azijskih i američkih tržišta oklopima. Veliku prijetnju predstavlja i prikupljanje jaja kornjači, koje je najizrazitije u jugoistočnoj Aziji i u nekim područjima dostiže 100% svih polegnutih jaja. Odrasle i mlade jednike love se i zbog mesa.
Razvoj tropskih obala zbog turizma prijeti uništenju plaža na kojima se karetne želve gnijezde. Na obalama Bliskog istoka i zapadne Australije naftna i plinska industrija negativno utječu na gniježđenje. Vrsta se nalazi na IUCN-ovom crvenom popisu zbog smanjenja populacije tijekom posljednje tri generacije od 80%.[1]
- ↑ a b c IUCN Red List of Threatened Species: Hawksbill Turtle. 30. lipnja 2008. Pristupljeno 15. lipnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Hawksbill turtle – Eretmochelys imbricata: More information. Wildscreen. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2007. Pristupljeno 5. veljače 2007.
- ↑ Eretmochelys imbricata, Hawksbill Sea Turtle. MarineBio.org. Pristupljeno 5. veljače 2007.
- ↑ Species Booklet: Hawksbill sea turtle. Virginia Fish and Wildlife Information Service. Virginia Department of Game & Inland Fisheries. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2006. Pristupljeno 6. veljače 2007.
- ↑ The Hawksbill Turtle: Eretmochelys imbricata. Auckland Zoo. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2007. Pristupljeno 14. srpnja 2007.