Ratovi zvijezda IV: Nova nada
| Ratovi zvijezda IV: Nova nada | |
|---|---|
 | |
| Naslov izvornika | Star Wars Episode IV: A New Hope |
| Redatelj | George Lucas |
| Producent | Gary Kurtz George Lucas (izvršni) Rick McCallum (posebno izdanje) |
| Scenarist | George Lucas |
| Glavne uloge | Mark Hamill Harrison Ford Carrie Fisher Alec Guinness |
| Glazba | John Williams |
| Snimatelj | Gilbert Taylor |
| Montaža | Richard Chew Paul Hirsch Marcia Lucas |
| Distributer | 20th Century Fox Lucasfilm |
| Godina izdanja | 1977. |
| Trajanje | 121 min. (originalno izdanje) 125 min. (posebno izdanje) |
| Država |  SAD |
| Jezik | engleski |
| Žanr | Znanstveno-fantastični film |
| Proračun | $11,000,000 |
| Sljedeći | |
| Mrežna stranica | |
 Profil na IMDb-u | |
 Portal o filmu | |
Ratovi zvijezda IV: Nova nada (eng. Star Wars Episode IV: A New Hope ili Star Wars kako je originalno pušten u distribuciju), prije preveden i kao Zvjezdani ratovi, je američki ZF film iz 1977. kojeg je napisao i režirao George Lucas. Taj film je prvi krenuo u distribuciju, ali je zapravo kronološki četvrti u sagi o Zvjezdanim ratovima. "Ratovi zvijezda" su sa zaradom od 461 milijun $[1] - 1,4 milijarde prilagođeno po inflaciji[2] - postali najkomercijalniji film 1970-ih a danas se nalaze i na listi 250 najboljih filmova kinematografije na siteu IMDb.com.
Kritičar Roger Ebert je film nazvao "izvantjelesnim iskustvom",[3] dok je Pauline Kael za The New Yorker bila kritična i prigovarala da priča "nema lirike" ni "emotivne snage".[4]
1989. Državni filmski registar je uključio film u svoju listu zbog "kulturnog i povijesnog značenja".[5] 2006. Ceh scenarista je Lucasov izvorni scenarij stavio na 68. mjesto na listi "101 najboljih scenarija svih vremena".[6] Američki filmski institut (AFI) je "Ratove zvijezda" stavio na 15. mjesto na listi "100 najboljih filmova 20. stoljeća";[7] dok je britanski Channel 4 u jednoj anketi nazvao "Ratove zvijezda" najboljim filmom svih vremena.[8] AFI je također film stavio na mnoge počasne liste: na 27. mjesto na listi "najnapetijih filmova svih vremena";,[9] na 39. mjesto na listi "najinspirirajućih filmova svih vremena";,[10] Hana Sola kao 14. "najvećeg američkog junaka svih vremena" a Obija-Wan Kenobija na 37. mjesto.[11] Rečenica "Neka Sila bude s vama" je proglašena 8. "najboljim citatom u povijesti američkog filma".[12] Glazba Johna Williamsa je proglašena najboljom u filmskoj povijesti.[13]
Doba je građanskog rata u Galaksiji, a pobunjenici protiv zlog Galaktičkog Carstva ostvarili su svoju prvu pobjedu vjerujući da je to tek početak prema obnovi svrgnute Galaktičke Republike. U njoj su nekoć dobro živjeli mnogobrojni narodi, ali im je svoju tiraniju nametnuo sadašnji Car. Protiv Cara, njegova dva pobočnika Dartha Vadera i Granda Moffa Tarkina pobunu predvodi princeza Leia. No, nakon uspješno izvedenog napada na njihove trupe odvažnu princezu u orbiti planeta Tatooinea zarobi Darth Vader i drži kao taokinju. Leia pak prije utamničenja uspije u svog malenog robota R2-D2-a unijeti ključne podatke o Zvijezdi smrti, ogromnoj svemirskoj stanici imperija koja može uništavati planete, te se on s droidom C-3PO-om u posljednji trenutak katapultira na pustinjski planet Tatooine.
Tamo ih zarobe čovjekolika bića Jawasi, te ih prodaju siromašnom farmeru Owenu i njegovu nećaku Lukeu Skywalkeru. Spretni mladić vrlo brzo otkrije skrivenu poruku u robotovu hologramu te se zaputi pronaći tajanstvenog Bena Obi-Wan Kenobija. Uz pomoć plaćenika i pilota Hana Sola i Chewbacce, Lukeu ne preostaje ništa drugo već da se pridruži Obi-Wanu u spašavanju princeze. Uspiju ju pronaći i izvući iz Zvijezde smrti, no u dvoboju s Darth Vaderom, Obi-Wan pogiba. Pobunjenici se smjeste na obližnji mjesec planeta Yavin, te počnu uz pomoć planova razvijati strategiju uz pomoć koje bi uništili Zvijezdu smrti. Mnogo letjelica napadne ali ne uspije pogoditi njenu slabu točku. Ipak, Luke čuje glas Obi-Wana koji mi savjetuje da vjeruje intuiciji i ovaj posluša te uspije pogoditi slabu točku stanice. Tamna zvijezda eksplodira a Luke, Han Solo i Chewbacca dobiju medalje.
- Mark Hamill kao Luke Skywalker
- Carrie Fisher kao Princeza Leia Organa
- Harrison Ford kao Han Solo
- David Prowse kao Darth Vader
- Anthony Daniels kao C3PO
- Alec Guinness kao Obi-Wan Kenobi
- Peter Cushing kao zapovjednik Zvijezde smrti
- James Earl Jones kao glas Dartha Vadera
Nakon uspjeha svojeg filma "Američki grafiti", George Lucas je razmišljao o konceptu "svemirske opere" s producentom Garyjom Kurtzom. 1973. je pripremio sinopsis priče od 14 stranica za distribuciju među filmskim studijima. Universal Studios i United Artists su odbili projekt. Lucas nije volio sistem studija jer su njegovi prethodni filmovi "Američki grafiti" i "THX 1138" bili ponovno montirani bez njegovog odobrenja. Ipak, Alan Ladd Jr. iz studija 20th Century Fox je vjerovao da je Lucas talentiran te mu je odobrio projekt 1973.[14] Lucas je tada još radio na scenariju, koji je imao već sve likove, ali se mučio s pričom još par godina.[15]
Navodno je gotovi scenarij sadržavao 200 stranica, pa je Lucas odlučio obraditi samo prvu trećinu u film - dok će ostatak obraditi u kasnijim nastavcima.[14] Ubrzo je unajmio konceptualnog umjetnika Ralpha McQuarrieja koji je nacrtao neke scene za scenarij. S budžetom od 8 milijuna $, Lucas je osnovao tvrku za specijalne efekte "Industrial Light & Magic" koja je počela rad na efektima u filmu u Van Nuys u Kaliforniji. Većinom je upotrijebila makete svemirskih brodova. Jedna od Lucasovih inovacija bila je ideja o "korištenom svemiru", u kojem su sve sprave, zgrade i svemirski brodovi izgledali staro i prašnjavo.[14][16] Snimanje je počelo 22. ožujka 1976. u Tunisu uz mnoge probleme, ponajviše zbog kašnjenja u terminu snimanja i kišne oluje koja je tamo oštetila opremu.[17] Nakon Tunisa, filmska ekipa se je preselila u studio u Londonu. Uz to mnogi glumci nisu shvaćali svoj posao ozbiljno te su smatrali da snimaju "film za djecu".[18] Sam Lucas nije bio zadovoljan kostimima te je većinom glumcima davao samo dvije upute; "brže" i "intenzivnije". Budžet filma popeo se na 11 milijuna $ a mnogi iz studija su se počeli dvoumiti da će film biti fijasko.
"Zvjezdani ratovi" su trebali imati premijeru na Božić 1976., ali je termin premješten na ljeto 1977. Planiralo se ponovno snimiti neke scene, no pošto je Mark Hamill ozljedio lice pri prometnoj nesreći, to je postalo nemoguće. Velik problem je predstavljao i glas Dartha Vadera: glas glumca Davida Prowsea slabo se čuo kroz šljem te je zvučao budalasto. Na kraju je pozvan James Earl Jones da podari svoj dubok glas Vaderu.[19] Lucas je postao skroz iscrpljen snimanjem te ga je stres snažno pogodio.[14] Montaža filma se pokazala teškom jer je velik dio efekata nedostajao. Konačno, Lucas je pokazao grubu verziju filma (bez gotovih specijalnih efekata) svojim prijateljima; među njima su bili i Brian De Palma, John Milius, Francis Ford Coppola i Steven Spielberg. Svi su bili razočarani, osim Spielberga koji je uživao u filmu. Ipak, Alan Ladd je bio oduševljen rezultatom. Jednom kada su efekti bili gotovi, film je pušten u distribuciju, te je zaradio 460.935.665 $ u kinima SAD-a i postao 2. najkomercijalniji film 20. stoljeća i najkomercijalniji flm 1970-ih.[20]
- Osvojen Zlatni Globus (najbolja filmska glazba) i 3 nominacije (najbolji film, režija, sporedni glumac Alec Guinness)
- Osvojeno 7 Oscara (najbolja scenografija, kostimi, specijalni efekti, montaža, filmska glazba, zvuk, zvučni efekti) i 4 nominacije (najbolji film, režija, scenarij, sporedni glumac Alec Guinness)
- Osvojene 2 nagrade BAFTA (najbolja glazba, zvuk) i 4 nominacije (najbolji film, montaža, kostimi, scenografija)
- Osvojen Kinema Junpo Award (najbolji režija)
- Osvojen Los Angeles Film Critics Association Award (najbolji film, glazba)
- Osvojena nagrada Saturn za najbolji znanstveno fantastični film, najbolju režiju, najbolju šminku, najbolje specijalne efekte, najbolji kostim, najbolju glazbu, najbolji scenarij, najboljeg sporednog glumca (film).
- U svojoj kasnijoj dobi, Alec Guinness je uvijek govorio kako je snimanje ovog filma bilo loše iskustvo. Čak je i tvrdio da je bila njegova ideja ubiti lik Obi-Wana kako ne bi više morao govoriti te čudne rečenice.
- U sceni u kojoj Luke i Han vode Chewbaccu u zatvorsku ćeliju, Luke kaže da transportiraju zatvorenika iz bloka "jedan jedan tri osam" (1138), što je referenca na Lucasov prvi film "THX 1138".
- Jedna od inspiracija za priču je bio i japanski film "Skrivena tvrđava" kojeg je režirao Akira Kurosava u kojem par farmera pomažu izbaviti princezu iz neprijateljskog teritorija.
- James Caan, Al Pacino i Burt Reynolds su odbili ulogu Hana Sola.
- U jednom trenutku, Lucas je planirao da Han Solo bude zeleno čudovište.
- Han Solo je bio modeliran po redatelju Francisu Fordu Coppoli.
- Studio se bojao naslova "Zvjezdani ratovi" jer je sadržavao riječ "rat" u sebi, te su čak smatrali da će ga zbog toga publika izbjegavati.
- George Lucas je počeo pisati scenarij 1973.
- Kada je filmska ekipa snimala u Tunisu, zemlja je imala najveću kišnu oluju u zadnjih 50 godina.
- David Prowse, glumac u kostimu Dartha Wadera, stalno se žalio što je njegov glas u filmu zamijenio James Earl Jones.
- Glavni junak se u originalnom scenariju zvao Luke Starkiller, a Lucas je i planirao da bude žena.
- Jodie Foster je bila u pregovorima da glumi Leiu.
- Jezik kojim govore Jawe je zapravo ubrzani snimak afričkog Zulu jezika.
- Zadnja sekvenca u kojoj se podaruju medalje je gotovo identična sa sekvencom u filmu "Triumph des Willens" iz 1935.
- U jednom trenutku, Lucas je planirao da "sila" bude neka vrsta Svetog grala u svemiru.[21]
Prema Lucasu, film je inspiriran mnogim izvorima, kao što su Beowulf i Kralj Arthur. Lucas je htio i odati počast starom Flash Gordon serijalu iz 1930-ih, ali je na kraju ipak izabrao japanski film Akire Kurosave "Skrivena tvrđava" i knjigu "Junak s tisuću lica" koju je napisao Joseph Campbell. Ipak, "Zvjezdani ratovi" imaju par paralela s Flash Gordonom, kao što je konflikt između pobunjenika i imperija i slavni uvodni tekst na početku filma. Sama riječ "Jedi" potječe od japanske riječi "Jidaigeki" ("povijesne drame" koje imaju samuraje). Navodno je i knjiga Gospodar prstenova koju je napisao J. R. R. Tolkien izvršila utjecaj na formiranje Dartha Vadera i Obi-Wana. Sam kostim Vadera izgleda poput oklopa drevnih samuraja.
Scena u kojoj Millenium Falcon putuje brzinom svjetlosti i neki prizori svemirskih brodova podsjećaju na ZF film "2001: Odiseja u svemiru", a čudna bića Jawe podsjećaju na Munchkine iz bajke "Čarobnjak iz Oza". Robot C-3PO je inspiriran dizajnom robota Marije iz klasika "Metropolis" iz 1927.
Nakon što je Spielbergov "Jurski park" revolucionirao specijalne efekte upotrebom CGI-ja, Lucas je odlučio neke scene u "Zvjezdanim ratovima" izmijeniti ili dodati koje prije nisu bile moguće. Jednom je izjavio da je nova, modificirana verzija upravo ona prvotna vizija filma koju je htio. I druga dva nastavka, Zvjezdani ratovi, Epizoda 5: Carstvo uzvraća udarac i Zvjezdani ratovi, Epizoda 6: Povratak Jedija, su tom prilikom "uljepšani" i izmijenjeni pod Lucasovim nadzorom. 1997. je, na 20. godišnjicu prvog filma, u kina ponovno puštena originalna trilogija "Zvjezdanih ratova". Igrala je u kinima u mnogim državama, pa tako i Hrvatskoj. Ipak, mnogi ljubitelji serijala izrazili su nezadovoljstvo takvim postupkom, zamjerajući Lucasu da je novim scenama i specijalnim efektima upropastio ugođaj klasika iz 1970-ih.[22] Jedna od novih scena je i ona u kojoj Han Solo naiđe na Jabba the Hutta i njegove zaposlenike kada je išao prema svojem svemirskom brodu te ga uspio nagovoriti da povuče tjeralicu na njega jer će mu isplatiti dvostruki dug. Mnogima se ta scena učinila neuvjerljivom i naivnom jer je zlog Jabba the Hutta predstavila kao popustljivog i blagog lika, što je u suprotnosti s trećim filmom iz serijala. Isto tako, u sekvenci u kojoj Obi-Wan, Luke i dva robota lebdećim vozilom putuju prema luci Mos Eisley dodan je puno detaljniji prikaz grada i scena u kojoj jedna ogromna životinja, nalik na ovna, izbaci svojeg vlasnika vanzemaljca. Isto tako u pozadini grada su se pojavile razne vrste vanzemaljaca. Najkontroverznija scena sadržavala je izmjenu u kojoj vanzemaljac Greedo prvi puca na Hana ali promaši, na što ga ovaj upuca i likvidira; u originalnoj verziji Han je pucao prvi na Greeda ispod stola te ga tako likvidirao pa su mnogi prigovarali da je ta izmjena jeftin pokušaj uljepšavanja lika Hana Sola.[23]
2004. originalna trilogija je objavljena po prvi put na DVD-u, ali u izmijenjenoj verziji iz 1997. Pošto su mnogi obožavatelji htjeli originalnu, nemodificiranu verziju serijala, ona je konačno puštena u opticaj 2006.
"Zvjezdani ratovi" su u vrijeme premijere 1977. podigli rijetko viđenu famu te postali jedan od najpopularnijih i najkomercijalnijih filmova u kinematografiji uopće. Međutim, iako je podrška publike bila bezrezervna, kritika je bila podijeljena u ocjenjivanju filma. Većina ga je hvalila ističući da su spektakularni specijalni efekti u funkciji priče, koja je neka vrsta alegorije na univerzalnu ljudsku borbu zla i dobra, te bajkovitu atmosferu, tajnovitu simboliku "sile" i parafraze na klasike kao što su "Lawrence od Arabije", "Tragači" i ostvarenja Akire Kurosawe i japanske kinematografije. Drugi su pak izjavili da se radi o šarmantnom i efektnom, ali ipak infantilnom i precijenjenom djelu tankih likova i nejasne radnje, u kojem su više prisutni akcija i borba a manje filozofska pitanja "sile" i dramaturška okosnica. Roger Ebert je u svojoj recenziji filmu dao 4/4 zvijezde:
- "S vremena na vrijeme doživim ono što ja smatram neku vrstu izvantjelesnog iskustva tijekom gledanja filma. Kada ljudi upotrijebe tu frazu, misle na senzaciju uma koji napušta tijelo i odlazi negdje u Kinu ili Peoriju ili u daleku, daleku Galaksiju. Kada ja upotrijebim taj izraz onda mislim na moju maštu koja je zaboravila da je u kinu i misli da je tamo na ekranu. Na neki neobičan način, događaji na filmu izgledaju stvarni, a ja sam gotovo dio njih. Zvjezdani ratovi upravo tako djeluju...Ono što čini Zvjezdane ratove' jedinstvenim iskustvom je to da se događa na tako nedužnoj i često duhovitoj razini...Snaga filma leži u njegovoj čistoj naraciji, najjednostavnijoj formi pričanja znano čovjeku - putovanju."[3]
Phil Vilarreal je napisao:
- "Zvjezdani ratovi su gotovo savršeni u svojoj nesavršenosti, a ni stalno mijenjanje Georgea Lucasa to ne može promijeniti...Ovaj film je dopustio filmašima da sanjaju više, a publika je dobila priliku dobiti dio tih snova."[24]
Urnab Cinefile kritičari su napisali:
- "Sa svojim naivnim romantizmom, jednostavnom pričom o nedužnoj mladosti koja trijumfira nad zlom, pogledom na klasičnu narativnu mitologiju, Zvjezdani ratovi su uzbudljiva vožnja u kinematografsku fantaziju, ništa slično bilo čemu što je kinematografija ikada snimala do tada."[25]
James Beraredinelli je također filmu dao 4 od 4 zvijezde:
- "Od 1977., bilo je mnogo ZF filmova, ali nijedan nije uspio doseći razinu spoja pustolovine, simpatičnih likova i epske priče Ratova zvijezda. Poput nekog kralja brda, taj film stoji sam i trijumfalan, bez obzira na hrpu oponašatelja koji ga žele skinuti s te pozicije".[26]
Ipak, Arsen Oremović iz Večernjeg lista je bio suzdržan u ocjenjivanju filma, zamijerajući mu da se previše brinuo za specijalne efekte a mnogo manje za likove, te mu dao dva od ukupno četiri 'kritičarska prsta':
- "SF bajka Zvjezdani ratovi bili su mi kao klincu u vrijeme svog pojavljivanja jako uzbudljivi i tada sam je gledao nekoliko puta. U nekoliko prigoda nakon toga probao sam provjeriti svoje dojmove, ali nije išlo. Već nakon nekoliko scena potražio bih nešto što mi se u tom trenutku radije gledalo. Dvadeset godina kasnije primorao sam se pogledati nova, posebna izdanja, ali sam i ovaj put morao zaključiti da serijal i dalje uglavnom dira samo onaj djetinjasti dio mene...Indikativno je, koliko ironično, da upravo roboti, čangrizavi C3PO i pištavi R2-D2, djeluju životnije od bilo kojih drugih junaka i ostvaruju najemocionalniji odnos".[27]
- ↑ Star Wars (1977). Box Office Mojo. Pristupljeno 6. veljače 2011.
- ↑ All Time Box Office Adjusted for Inflation. Box Office Mojo. Pristupljeno 6. veljače 2011.
- ↑ a b Ebert, Roger. 1. siječnja 1977. Star Wars - Review. Roger Ebert.com. Chicago Sun-times. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. veljače 2013. Pristupljeno 9. lipnja 2006.
- ↑ Kael, Pauline. 26. rujna 1977. Star Wars. New Yorker. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2006. Pristupljeno 7. rujna 2006.
- ↑ U.S. National Film Registry Titles. U.S. National Film Registry. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. listopada 2007. Pristupljeno 2. rujna 2006.
- ↑ 101 Greatest Screenplays: The List. Writer's Guild of America. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2007. Pristupljeno 2. rujna 2006.
- ↑ AFI's 100 Years... 100 Movies. American Film Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2009. Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ 100 Greatest Films. Channel 4. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. siječnja 2010. Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ AFI's 100 Years... 100 Thrills. American Film Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2009. Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ AFI's 100 Years... 100 Cheers. American Film Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. kolovoza 2009. Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ AFI's 100 Years... 100 Heroes & Villains. American Film Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2007. Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ AFI's 100 Years... 100 Movie Quotes. American Film Institute. Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ AFI's 100 Years... 100 Film Scores. American Film Institute. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2007. Pristupljeno 1. rujna 2006.
- ↑ a b c d Empire of Dreams: The Story of the Star Wars Trilogy Star Wars Trilogy Box Set DVD documentary, [2005]
- ↑ Clouzot, Claire. 15. rujna 1977. The morning of the Magician: George Lucas and Star Wars. Ecran
- ↑ Star Wars Biography: Industrial Light & Magic. Starwars.com. Pristupljeno 1. listopada 2006.
- ↑ How Star Wars Surprised the World. AmericanHeritage.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. srpnja 2009. Pristupljeno 2. listopada 2006.
- ↑ Star Wars - The Legacy Revealed. The History Channel. May, 2007
- ↑ The Force Wasn't With Them. Premiere Magazine. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. studenoga 2007. Pristupljeno 16. veljače 2007.
- ↑ Filmsite.org - box office - top 100 American films of all time
- ↑ IMDb.com, "Star Wars (1977)"; trivia
- ↑ Star Wars: The Changes. dvdactive. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2012. Pristupljeno 14. kolovoza 2006.
- ↑ Exclusive T-shirts to Commemorate DVD Release. Starwars.com. Pristupljeno 14. kolovoza 2006.
- ↑ Phil Villarreal's Review: Star Wars. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2008. Pristupljeno 9. studenoga 2007. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Urban Cinefile Feature; "Star Wars" review
- ↑ Reelviewes Movie Reviews - Star Wars
- ↑ Večernji list; Tko gleda zlo ne misli; 5. 12. 1997.
- Zvjezdani ratovi, Epizoda 4: Nova nada u internetskoj bazi filmova IMDb-a
- Rottentomatoes.com
- Starwars.com
- Online scenarij 1974.
- Online scenarij 1975.
- Online scenarij 1976.
- Veliki filmovi Rogera Eberta Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2007. (Wayback Machine)
- Greške u filmu
- Esej Ralpha McQuarrieja
- Kako su "Zvjezdani ratovi" iznenadili svijet Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. srpnja 2009. (Wayback Machine)
| ||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||