Episcija
| Episcija | |
|---|---|
.jpg) Episcia cupreata | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Gesneriaceae |
| Potporodica: | Gesnerioideae |
| Tribus: | Gesnerieae |
| Podtribus: | Columneinae |
| Rod: | Episcia Mart. |
| Baze podataka | |
Episcija (lat. Episcia), biljni rod vazdazelenih trajnica iz porodice gesnerijevki smješten u podtribus Columneinae, dio tribusa Gesnerieae.[1]. Pripada mu 9 vrsta iz Srednje i Južne Amerike.
Ime roda dolazi od grčkog επι, epi = na; i σκια, skia = sjena, u odnosu na sjenovita staništa biljaka.[2]
Rod Episcia pripada gesnerijevkama Novog svijeta. Episcije imaju stoloniferni habitus. Stvaraju se stabljike koje brzo rastu, duž kojih i na vrhu su biljčice. Ove biljčice se lako ukorijenjuju, a u prirodi mogu rezultirati velikim nizom biljaka, od kojih svaka može potjecati iz jedne biljke.[3]
To su stoloniferne ili saksikolne biljke. Stabljika puzava, ukorijenjena u čvorovima, dihazijalno razgranata redovitom proizvodnjom stolona. Lišće nasuprotno, donji par s aksilarnim stolonima, gornji parovi zbijeni, noseći cvjetove u pazušcu; peteljka kratka; lamina bez hipoderme; gornja površina tamnozelena ili s raznim šarama, donja često obojena. Cime od 1-6 pazušnih cvjetova, peteljke tanke. Čašičasti listovi slobodni ili kratko spojeni, gornji čašični listići zabačeni unatrag oko izdanka vjenčića, zeleni ili obojeni. Vjenčić bijel, žut, plav, ljubičast ili crven, vodoravno umetnut u čašku, zigomorfnog oblika pa do oblika zvončića. Prašnika 4. Nektarij jedna velika, dorzalna žlijezda. Jajnik gornji; stigma stomatomorfna, dvousna ili glavičasta. Plod jajolika školjkasta mesnata čahura.[2]
Episcije zahtijevaju toplinu i vlagu da bi dobro uspijevale. Ne podnose niske temperature ili suhe uvjete i moraju se održavati vlažnima. Neki kultivari zahtijevaju zaštićeno okruženje za uzgoj, iako mnogi uzgajivači dobro uspijevaju s većinom kultivara u prozorima ili na otvorenim policama pod svjetlima.[3]
Episcije su prvenstveno kopnene prirode, gdje djeluju kao pokrivači tla u tropskim kišnim šumama. Čini se da imaju najbolje rezultate u mediju koji je i razumno dobro dreniran i donekle zadržava vlagu.[3]
Klasificiranje episcija kao vrsta ili hibrida može biti teško. E. cupreata osnova je mnogih modernih kultivara i poznata je po varijabilnosti "u divljini", s mnogo različitih oblika uvedenih u uzgoj. Većina modernih kultivara vjerojatno je "čista" E. cupreata, ali je stvorena selekcijom i križanjem između oblika vrste. [3]
- Episcia andina Wiehler
- Episcia cupreata (Hook.) Hanst.
- Episcia duidae Feuillet
- Episcia fimbriata Fritsch
- Episcia lilacina Hanst.
- Episcia prancei Wiehler
- Episcia reptans Mart.
- Episcia rubra Feuillet
- Episcia sphalera Leeuwenb.