Dan Martina Luthera Kinga Jr.
Dan Martina Luthera Kinga Jr. (engl. Martin Luther King Jr. Day; službeno Birthday of Martin Luther King, Jr.) američki je federalni praznik kojim se obilježava rođenje Martina Luthera Kinga Jr.[1] Obilježava se trećeg ponedjeljka u siječnju svake godine.[2] King je rođen 15. siječnja 1929. godine.[3] Najraniji ponedjeljak na koji se obilježava ovaj praznik jest 15., a najkasniji 21. siječnja.
Martin Luther King Jr. bio je vođa nenasilnog aktivizma tijekom Pokreta za ljudska prava u Sjedinjenim Američkim državama.[4] Pokret je uspješno protestirao protiv rasne diskriminacije u federalnom i državnom zakonu.[4] King je primio Nobelovu nagradu za mir 1964. godine.[5] Kampanja za osnivanje federalnog praznika u čast Martina Luthera Kinga započela je ubrzo nakon njegovog atentata 1968. godine. Ronald Reagan potpisao je zakon o osnivanju praznika 1983. godine, a prvi je puta obilježen tri godine kasnije. Isprva su neke savezne države suzdržavale se od obilježavanja praznika, spajajući ga s drugim praznicima ili mijenjajući mu ime. Prvi je puta službeno obilježen u svih 50 saveznih država 2000. godine.
Ideju Dana Martina Luthera Kinga Jr. zastupali su sindikati tijekom pregovora.[6] Nakon Kingove smrti, američki zastupnik John Conyers i senator Edward Brooke predstavili su Kongresu prijedlog zakona kojim bi Kingov rođendan postao nacionalni praznik. O prijedloge prvi se puta glasalo 1979. godine, ali nedostajalo je pet glasova za njegovo prihvaćanje.[7] Dva glavna argumenta protivnika bila su da bi plaćeni praznik za federalne zaposlenike bio preskup i da bi se praznik u čast privatnog građana protivio dugotrajnoj tradiciji.[7] Samo dvije druge osobe imaju nacionalne praznike u SAD-u u njihovu čast: George Washington i Kristofor Kolumbo.
King Center ubrzo je zatražio podršku korporativne zajednice i opće javnosti. Ova strategija pokazala se uspješnom kada je glazbenik Stevie Wonder 1980. godine izdao singl "Happy Birthday" s ciljem popularizacije kampanje i 1981. godine održao novinarsku konferenciju "Rally for Peace". Peticija za osnivanje praznika prikupila je šest milijuna potpisa.[6]
Senatori Jesse Helms i John Porter East bili su glavni protivnici ovom prazniku i propitivali su je li King dovoljno važan za osnivanje praznika. Helms je kritizirao Kingovo protivljenje Vijetnamskom ratu i okrivljavao ga za marksizam.[8] Helms je vodio filibaster protiv prijedloga zakona i 3. listopada 1983. Senatu je podnio dokument od 300 stranica u kojem je navodio da je King imao veze s komunistima. Senator Daniel Patrick Moynihan proglasio je dokument "paketom smeća", bacio ga na pod Senata i gazio ga.[9][10]
Ronald Reagan isprva se protivio prazniku, navodeći brigu o trošku. Dana 2. studenoga 1983. Reagan je potpisao prijedlog zakona o osnivanju praznika kojeg je predložila zastupnica Katie Hall.[11] Prijedlog je prihvaćen u Senatu sa 78 glasova za i 22 protiv.[12] Zastupnički dom prihvatio je prijedlog s 338 glasova za i 90 protiv.[8] Praznik je prvi puta obilježen 20. siječnja 1986.
Zakon je osnovao i Komisiju za federalni praznik Martina Luthera Kinga Jr. koja će nadgledati obilježavanje praznika. George H. W. Bush postavio je Corettu Scott King, Kingovu suprugu, za doživotnu članicu komisije u svibnju 1989.[13]
- ↑ Kuzmič, Peter. 20. siječnja 2019. Martin Luther King protiv Donalda Trumpa. Autograf.hr. Pristupljeno 27. siječnja 2020.
- ↑ Martin Luther King – svećenik i borac za ljudska prava – 1929. Povijest.hr. Pristupljeno 27. siječnja 2020.
- ↑ Clayborne Carson, David L. Lewis. 11. siječnja 2020. Martin Luther King, Jr. Encyclopaedia Britannica (engleski). Pristupljeno 27. siječnja 2020.
- ↑ a b 'I HAVE A DREAM' Povijesni govor koji je oblikovao suvremenu Ameriku. Dnevnik.hr. 28. kolovoza 2016. Pristupljeno 27. siječnja 2020.
- ↑ Martin Luther King, Jr., Day. Encyclopaedia Britannica (engleski). Pristupljeno 27. siječnja 2020.
- ↑ a b Jones, William P. 11. siječnja 2006. Working-Class Hero. The Nation (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2011. Pristupljeno 27. siječnja 2020.
- ↑ a b Wolfensberger, Don. 14. siječnja 2008. The Martin Luther King Jr. Holiday: The Long Struggle in Congress, An Introductory Essay (PDF) (engleski). Woodrow Wilson International Center for Scholars. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 3. ožujka 2011. Pristupljeno 16. siječnja 2011.
- ↑ a b Dewar, Helen. 4. listopada 1983. Helms Stalls King's Day in Senate. The Washington Post (engleski). str. A01. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2011. Pristupljeno 16. siječnja 2011.
- ↑ Romero, Frances. 18. siječnja 2010. A Brief History of Martin Luther King Jr. Day. Time (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. siječnja 2009. Pristupljeno 27. siječnja 2020.
- ↑ Courtwright, David T. 2010. No Right Turn: Conservative Politics in a Liberal America (engleski). Harvard University Press. Cambridge, Massachusetts. str. 13. ISBN 978-0-674-04677-1
- ↑ Woolley, John T.; Gerhard Peters. 2. studenoga 1983. Ronald Reagan: Remarks on Signing the Bill Making the Birthday of Martin Luther King Jr., a National Holiday (engleski). The American Presidency Project. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2011. Pristupljeno 16. siječnja 2011.
- ↑ Dewar, Helen. 20. listopada 1983. Solemn Senate Votes For National Holiday Honoring Rev. King. The Washington Post (engleski). Pristupljeno 11. ožujka 2019.
- ↑ Woolley, John T.; Gerhard Peters. 17. svibnja 1989. George Bush: Remarks on Signing the Martin Luther King Jr., Federal Holiday Commission Extension Act (engleski). The American Presidency Project. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2012. Pristupljeno 16. siječnja 2011.