Gospina papučica (biljna vrsta)

Gospina papučica
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Liliopsida;
Red:	Asparagales;
Porodica:	Orchidaceae;
Rod:	Cypripedium;
Vrsta:	C. calceolus;
Sinonimi
	Cypripedium boreale Salisb. (1796) Cypripedium ferrugineum Gray (1821); Cypripedium atsmori C. Morren (1851); Cypripedium cruciatum Dulac (1867); Cypripedium alternifolium St.-Lag. (1880); Cypripedium microsaccos Kraenzl. (1913); Calceolus marianus Crantz; Calceolus alternifolius St.-Lag.; Cypripedium guttatum subsp. microsaccos (Kraenzl.) Soó;
Baze podataka
	GBIF; Flora Croatica;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Gospina papučica (prosmic tičji, lat. Cypripedium calceolus L.) europska vrsta orhideja, red Asparagales. U Hrvatskoj (Bilogora, Žumberak, Gorski kotar i Lika) je zaštićena od 1972. Gospina papučica jedna je od najsporije rastućih biljaka na svijetu.

Građa

Gospina papučica naraste 20–60 cm visine. Podanak joj je puzav i dug. Stabljika je okruglasta, uspravna i na vrhu dlakava. Njezina 2–4 lista, koja obavijaju stabljiku, su širokoeliptični, šiljasti, 6–17 cm dugi i 3–7 cm široki. Na rubovima su malo dlakavi. Cvjetovi su pojedinačni, rijetko su po dva, a još rjeđe tri ili četiri. Srednji dio vanjskih listića ocvijeća je nagnut nad mednu usnu, a ostala dva listića su zaokrenuta unatrag. Medna usna je velika 3–4 cm duga i 2–3 cm široka, lijepe žute boje, poput mješinaste papuče. Po tome je biljka i dobila ime. Cvate od svibnja do polovice srpnja. Češće raste u sjenovitim šumama na vapnenačkom tlu. Smatraju je najljepšom europskom orhidejom.^[1]