Prijeđi na sadržaj

Pehar (zviježđe)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Crater (zviježđe))
Pehar (Vrč) (lat.: Crater)
Crater
Kratica Crt
Genitiv Crateris
Simbolizira: pehar
Rektascenzija 11 h
Deklinacija −15°
Površina 282 sq. deg. (rang: 53.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
0
Najsjajnija zvijezda δ Crt
(Priv. mag. 3.57)
Meteorski pljuskovi
Susjedna
zviježđa
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +65° i −90°
U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu April.

Pehar ili Vrč[1] (lat. Crater) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa. Predstavlja pehar boga Apolona.

Zvijezde

[uredi | uredi kôd]

Najsjajnija je zvijezda Labrum (δ Crt), prividne magnitude 3,57.[2]

Beta Crateris je dvojna zvijezda magnitude 4,5.

γ Crateris je bliska binarna zvijezda, udaljena od Zemlje oko 84 ly. Sjajnija zvijezda ima prividni sjaj 4.08m, a slabija komponenta (udaljena na nebu oko 52") 9.6m.

R Crateris je polupravilna promjenjiva tipa SRb, spektralnog tipa M7. Prividni sjaj joj se mijenja između 9.8m i 11.2m u periodu od 160 dana.

SZ Crateris (Gliese 425, Abtova zvijezda) je zvijezda sjaja 8.1m. Nalazi se relativno blizu Zemlje - na oko 44 ly.

Najznačajniji objekti dubokog svemira

[uredi | uredi kôd]

NGC 3511 je spiralna galaktika tipa SBbc, sa slabo izraženom prečkom, Zemlji okrenuta svojim rubom. Pripada galaktičkom skupu Abell 1060. Prividni sjaj galaktike je 12m, a kutne dimenzije su joj 4' × 1'.

NGC 3887 je prečkasta spiralna galaktika, tipa SBc, magnitude 11, kutnog promjera od 3.5'.

NGC 3981 je spiralna galaktika s dva široka spiralna kraka, tipa SBbc. Njen sjaj je 12m, a kutni promjer 3'. Ovu je galaktiku otkrio William Herschel 1785. Godine.

Mitologija

[uredi | uredi kôd]

U grčkoj mitologiji, gavran služi bogu Apolonu, koji je šalje po vodu. Vrana je bila lijena, pa je putovala vrlo polako, kad je zagrabila vodu, u pehar je zagrabila i vodenu zmiju koju je planirana odnijeti apolonu u znak isprike. Prema mitu, Apolon se na to jako naljutio, te je bijesno na nebo bacio i Gavrana i vodenu zmiju i pehar.

Porijeklo priče je vjerojatno vezano uz činjenicu da se ova 3 zviježđa nalaze vrlo blizu jedno drugom, na dijelu neba koje se poneka naziva more.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Josip Goldberg, Astronomija : za VII. razred srednjih škola, 2. izd., Zagreb : Nakladni zavod Hrvatske u Zagrebu, 1946., str. 203.
  2. Vrč | Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 2. siječnja 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pehar (zviježđe)