Constantin Brâncuși
| Constantin Brâncuşi | |
| modernizam | |
|---|---|
 Constantin Brâncuşi u svojoj radionici, fotografija Edwarda Steichena iz 1922. god. | |
| Rođenje | 19. veljače 1876. Hobiţa, Rumunjska |
| Smrt | 16. ožujka 1957. Pariz, Francuska |
| Nacionalnost | rumunjsko/francusko (1952.) |
| Vrsta umjetnosti | kiparstvo |
| Praksa | École des Beaux-Arts Pariz |
| Utjecao | apstraktna umjetnost, nadrealizam, minimalizam |
| Utjecali | Auguste Rodin |
| Poznata djela | Poljubac Ptica u prostoru Put heroja u Târgu Jiu |
| Portal o životopisima | |
Constantin Brâncuşi (Hobiţa, 19. veljače 1876. – Pariz, 16. ožujka 1957.) je bio rumunjski kipar koji je djelovao u Francuskoj i Rumunjskoj; jedan je od najutjecajnijih umjetnika početkom 20. stoljeća, ne samo na kiparstvo nego i na slikarstvo i industrijski dizajn. Njegova djela se nalaze u muzejima širom svijeta, a vjeruje se kako je u tradiciji modernizma razvio apstraktno kiparstvo i otvorio put za nadrealizam i minimalizam 60-ih godina.[1]
Brâncuşi je rođen u rumunjskom selu Hobiţa kod Târgu Jiua, u Karpatima, 1876. godine u obitelji siromašnih pastira. Sa sela je pobjegao u Craiovu gdje se 1894. god. prijavio u umjetničku školu, u kojoj je pored obrazovanja u rezbarstvu došao i do osnovnih umjetničkih znanja. Školu je završio 1898. godine i odlazi na studije kiparstva u Bukurešt, a 1903. godine u München i konačno u Pariz. U Parizu je studirao na Likovnoj akademiji (École des Beaux-Arts) i kasnije radio u radionici Augustea Rodina.
Postupno je stvorio svoju osobnu radionicu u kojoj je od 1909. – 1910. s njim radio i Amedeo Modigliani. Veliki uspjeh je doživio 1913. godine kada je izlagao na pariškom „Salonu neovisnih“ (Salón de los independientes) i u Sjedinjenim Američkim Državama (New York City, Chicago i Boston).
God. 1924. je, kao priznati svjetski umjetnik, posjetio rodnu Rumunjskoj, a od 1926. – 1928. ponovno boravi u SAD-u. Godine 1952., dobio je francusko državljanstvo i Muzeju moderne umjetnosti u Parizu darovao je svoju radionicu s gotovo stotinu skulptura. God. 1955, predstavio je retrospektivu svog rada u Guggenheim muzeju u New Yorku.
Imao je široki raspon interesa, od znanosti do glazbe. Zapravo, bio je dobar violinist i izvođač rumunjskih narodnih pjesama za ples. U njegovom krugu prijatelje bili su intelektualci i umjetnici kao što su Erik Satie, Marcel Duchamp, Pablo Picasso i Guillaume Apollinaire, kao i drugi poznati rumunji poput Emila Ciorana.
Bracusi je umro u Parizu 16. ožujka 1957. god. i pokopan je na groblju Montparnasse.
Brancusijev rad, 1200 fotografija i 215 skulptura, evoluirao je od 1908. godine u vrlo osobni stil geometrijski pojednostavljenih oblika, gotovo apstraktnih, koji pretpostavljaju drugu stvarnost. Inspiriran prapovijesnom umjetnošću i afričkim skulpturama, pokušao je prikazati temelje prirode ogoljene do krajnje pojednostavljenog oblika. Dakle, ostavljajući po strani kiparski realizam 19. stoljeća, na svoj način je utro put za apstraktnu umjetnost.
»Neki idioti tumače moja djela kao apstraktna; no ono što oni nazivaju apstraktnim je nešto najrealnije. Realno nije u izgledu, nego u ideji, esenciji stvari.[2]«Radio je u mramoru, vapnencu, bronci i drvu, a prevladavajući oblici u njegovim radovima su dva jednostavna oblika: jaje i izduženi cilindar.
Među njegovim istaknutim djelima su: niz metalnih skulptura pod nazivom „Ptica u prostoru” (1920. – 1924.), „Uspavana muza” (1906. – 1910.), „Poljubac” (1908. – 1916., Philadelphia Museum of Art), „Mudrost” (1909.), „Prometej” (1911.), „Gospođa Pogany” (1912., Philadelphia Museum of Art), „Gospođa L.R.” (1914. – 1918.), „Kimera” (1918.), „Početak svijeta” (1924.), „Ptica” (1924. – 1949.), „Beskonačni stup” (1933., dio parka skulptura „Put heroja” u Târgu Jiu), „Duh Bude” (1933.) i „Pjevac” (1935.).
Nekoliko njegovih skulptura je obaralo rekorde za najskuplje plaćenu skulpturu na svijetu. najprije „Danaja”, koja je prodana 2002. za 18,1 milijun $, te „Ptica u prostoru” 2005. (27,5 milijuna $), te naposljetku „Gospođa L.R.” koja je 23. veljače 2009. godine prodana za 37,2 milijuna $, rekord koji vrijedi i dan danas.[3]
Od 2011. godine općina Târgu Jiu organizira da se skupina spomenika u ovom gradu, poznatih kao „Put heroja”, stavi na popis mjesta svjetske baštine u Europi[4]
- ↑ Alex Potts, The Sculptural Imagination : Figurative, Modernist, Minimalist, str. 127.-139.
- ↑ Sculptura pe Internet, članak u časopisu Caiete Silvane (rum.)
- ↑ The Yves Saint Laurent and Pierre Bergé collection: A bruised beau monde binges Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. siječnja 2013. (Wayback Machine) na Culturekiosque (engl.) Preuzeto 9. siječnja 2013.
- ↑ Općinski centar kulture „Constantin Brâncuşi” Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. listopada 2012. (Wayback Machine) (rum.) Preuzeto 8. siječnja 2013.
- Constantin Brâncuşi Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2013. (Wayback Machine) na see-romania.com (rum.)
- Constantin Brâncuși (fr.)