Računanje nadnevka Uskrsa
Računanje datuma Uskrsa ili komputski račun (lat. computus), srednjovjekovni postupak je kojim se određuje nadnevak Uskrsa u crkvenim kalendarima kao što je Opći rimski kalendar.
Određivanje datuma Uskrsa povezano je s usklađivanjem trajanja solarne i lunarne godine i solarnog sa židovskim lunarnim kalendarom. Dana 14. nisana (mjesec židovskog kalendara), Isus i njegovi učenici, slavili su Pashu (Posljednja večera), svetkovinu u kojoj su se Židovi prisjećali izlaska iz Egipatskog ropstva. Od večeri toga dana do podneva idućega Isus prolazi osudu, muku i uspon na Kalvariju, na kojoj je od podneva (šesta ura) do 15 sati (deveta ura) bio razapaet. Treći dan po smrti, u nedjelju, uskrsnuo je.
Izvorno pravilo nalagalo je svetkovanje Uskrsa na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice. Prema tomu računu Uskrs je padao u nedjelju nakon 21. ožujka (iako ravnodnevica može biti i 20. ožujka), 14 dana nakon početka crkvenog mlađaka (datuma početka novog mjeseca u lunarnoj godini). Datum crkvenog mlađaka, odnosno usklađivanje trajanja lunarne i solarne godine određivalo se s pomoću epakta. Astronomski točni datumi punog mjeseca i proljetne ravnodnevice ponekad nisu bili jednaki datumima iz propisana komputska postupka.
Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa razlikuje se u istočnoj i zapadnoj Crkvi, uvođenjem gregorijanskog kalendara u potonjoj.
Prema pravilu Katoličke Crkve, datum Uskrsa određuje se kao prva nedjelja koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 22. ožujka i 25. travnja pa je zato Uskrs pomični blagdan.
U crkvama koje koriste julijanski kalendar postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, zbog čega datum Uskrsa može biti kasniji, ali i jednak datumu izračunatu prema gregorijanskomu kalendaru.
