Slijedni priopćajni postupci
U računarstvu, slijedni priopćajni postupci[1] (obično kao CSP - od engl. Communicating Sequential Processes) je formalni jezik za opis uzoraka interakcije u konkurentnim sustavima.[2] Član je porodice matematičkih teorija konkurentnosti poznate kao procesne algebre, ili procesni računi. CSP je utjecao na razvoj programskog jezika Occam.[2][3]
CSP je prvi put opisan u radu iz 1978.[4] autora C. A. R. Hoarea, ali je s vremenom znatno uznapredovao. CSP je praktično primijenjen u industriji kao alat za specificiranje i verificiranje konkurentnih aspekata raznih sustava - poput T9000 transpjutora,[5] i sustava za sigurno elektroničko poslovanje.[6] Akademske primjene CSP-a ga obično uključuju kao alat za istraživanje u teoriji konkurentnosti, na način na koji su apstrakni strojevi korišteni za proučavanje slijednih sustava. Sama teorija CSP-a je još uvijek predmet aktivnog istraživanja, uključujući rad koji se odnosi na povećanje opsega praktične primjenjivosti (npr. povećanje skale sustava koji može biti ukrotivo analiziran.[7]
- ↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 206
- ↑ a b Roscoe, A. W. 1997. The Theory and Practice of Concurrency. Prentice Hall. ISBN 0-13-674409-5
- ↑ INMOS. 12. svibnja 1995. occam 2.1 Reference Manual (PDF). SGS-THOMSON Microelectronics Ltd., INMOS document 72 occ 45 03
- ↑ Hoare, C. A. R. 1978. Communicating sequential processes. Communications of the ACM. 21 (8): 666–677. doi:10.1145/359576.359585
- ↑ Barrett, G. 1995. Model checking in practice: The T9000 Virtual Channel Processor. IEEE Transactions on Software Engineering. 21 (2): 69–78. doi:10.1109/32.345823
- ↑ Hall, A; Chapman, R. 2002. Correctness by construction: Developing a commercial secure system (PDF). IEEE Software. 19 (1): 18–25
- ↑ Creese, Sadie. 2001. Data Independent Induction: CSP Model Checking of Arbitrary Sized Networks journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)