Bubrežna insuficijencija

Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10-CM	N19
MeSH	D051437

Bubrežna insuficijencija ili bubrežno zatajenje jedno je od najtežih bolesti bubrega. Razlikujemo tri tipa bubrežnog zatajenja:

Akutni glomerulonefritis

Uzrokovan je poremećenom imunološkom reakcijom čiji je poticaj najčešće infekcija beta-streptokokom. U nekim od najtežih slučajeva bubrezi potpuno ili gotovo potpuno prestaju raditi. Ovakva upala obično prestaje, ali može ostaviti trajne posljedice. Bubrezi mogu biti oštećeni i brojnim otrovima ili (dugotrajnom) primjenom lijekova s nefrotoksičnim svojstvima kao što su neki imunosupresivi, nesteroidni protuupalni analgetici ili aminoglikozidni antibiotici.

Kronični glomerulonefritis

Ovu bolest može izazvati bilo koja od mnogih bolesti koje oštećuju prije svega glomerule, ali i kanaliće. Histološki gledano, tijekom vremena glomerul polagano biva prožet vezivnim tkivom zbog čega prestaje glomerularna filtracija.

Pijelonefritis

Infektivan je upalni proces primarno uzrokovan urinarnim infekcijama fekalnom bakterijom Escherichia Coli. Infekcija počinje u mokraćnim putovima, prenosi se na nakapnicu odakle uzročnik napada bubrežno tkivo što u konačnici dovodi do propadanja bubrežnih struktura, a ponajviše bubrežne srži. Smanjeno stvaranje mokraće naziva se oligurija dok je krajnji stadij bubrežne insuficijencije anurija kod koje prestaje svako stvaranje mokraće.

Posljedice

Posljedice zatajivanja bubrega jest uremija koja se očituje:

• generalizirani edemi uzorkovani zadržavanjem vode i soli
• acidoza zbog nemogućnosti bubrega da uklone iz tijela kisele produkte koji se normalno stvaraju
• visoka koncentracija dušičnih metaboličkih otpadnih produkata, a posebice ureje, kreatinina i mokraćne kiseline
• visoka koncentracija brojnih drugih produkata poput fenola, guanidinskih baza, sulfata, fosfata i kalija

Krajni stadij uremije jest uremična koma zbog acidoze. Počinje mućenjem svijesti bolesnika i on uskoro zapada u komatozno stanje. Ako se ne podvrgne hitnoj intervenciji krvni tlak počinje naglo padati i u roku od nekoliko sati pH krvi se snižava na oko 6,8 i nastupa smrt.

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica uglasog portala farmakologija.com (http://farmakologija.com). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Farmakologija.com.

Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.