Bosanski pašaluk

	Dio niza o članaka ; povijesti Bosne i Hercegovine
	Stari vijek
	Iliri na tlu Bosne i Hercegovine Rimljani u Bosni i Hercegovini
	Srednji vijek
	BiH u ranom srednjem vijeku Srednjovjekovna bosanska država
	Novi vijek
	BiH u Osmanskom Carstvu BiH u Austro-Ugarskoj
	Kraljevina Jugoslavija
	Država Slovenaca, Hrvata i Srba BiH u Kraljevini Jugoslaviji
	Socijalistička Jugoslavija
	Drugi svjetski rat u BiH BiH u socijalističkoj Jugoslaviji
	Suvremena BiH
	Rat u Bosni i Hercegovini Postdaytonska država

Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.

Poznat je i bio kao Bosanski ejalet, Bosanski beglerbegluk ili Bosanski vilajet. Glavna osoba u upravi pašaluka bio je beglerbeg, poslije valija, a u oba slučaja čelnik je bio kao bosanski paša.^[1]

Bosanski pašaluk je bio najzapadnija pokrajina Osmanskog Carstva, koja je obuhvaćala velike dijelove današnje BiH, a u jednom svojem razdoblju, na vrhuncu (u 17. stoljeću), je pod svojom upravnom nadležnošću imao i dijelove Hrvatske: Slavonije, istočnu Liku, unutrašnjost i veliki dio dalmatinske obale.

Prvobitno ova upravna jedinica nije bila u statusu pašaluka, nego je bio samo sandžakom.

Reorganizacijom osmanske uprave 1580. godine uzdignut je na status pašaluka. Sastojao se od nekoliko sandžaka. Na čelu pašaluka bio je beglerbeg koji je nosio naslov paše, a sjedište je imao u Banjoj Luci. Bosanski pašaluk obuhvaćao je bivše sandžake^[2] u kojem je bilo i 29 kapetanija:

Požeški sandžak (2 kapetanije)
Bosanski sandžak (7 kapetanija)
Krčko-lički sandžak (7 kapetanija)
Kliški sandžak (4 kapetanije)
Hercegovački sandžak (4 kapetanije)
Zvornički sandžak
Pakrački (cernički) sandžak
Bišćanski sandžak (4 kapetanije) - ovaj je sandžak pridodan poslije

Uprava pašaluka bila je sljedeća. Uz pašu bilo je vijeće (divan). U vijeću su dužnosnici bili čelnik za financije (kaznadar), njegov zamjenik (ćehaja), čelnik pokrajinske uprave feudalnih imanja (timar deftedar ), tajnik (teskeredžija), čuvar pečata (muhurdar) i sudac (kadija).^[2]

Međutim, u istom, 17. stoljeću, zbog brojnih neuspješnih ratnih ishoda u Europi, ozemlje Bosanskog pašaluka se smanjilo.

Nakon Mira u Karlovcima 1699., pokrajina se svela na samo četiri sandžaka i dvanaest kapetanija.

U razdoblju do Požarevačkog mira, potpisanog 1718., stvoreno je još 28 kapetanija, većinom uzduž zapadne granice s Habsburškom Monarhijom.

Izvori

↑ Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela, Svjetlost, 1982.
↑ ^a ^b Josip Lučić: , Dubrovčani i Hasan-paša Predojević, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 27, br. 1, prosinac 1994., str. 59.

[1] Hazim Šabanović: Bosanski pašaluk. Postanak i upravna podjela, Svjetlost, 1982.

[Lučić-2] Josip Lučić: , Dubrovčani i Hasan-paša Predojević, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, sv. 27, br. 1, prosinac 1994., str. 59.

[1]

[2]