Barbara W. Tuchman
Barbara Wertheim Tuchman (New York City, 30. siječnja 1912. – Greenwich, Connecticut, 6. veljače 1989.) američka je povjesničarka i spisateljica. Dva puta je dobila Pulitzerovu nagradu za „The Guns of August”, bestseler koji pripovijeda o uvodu i početku Prvog svjetskog rata[1] te za knjigu „Stilwell and the American Experience in China”.
Barbara W. Tuchman rođena je 30. siječnja 1912. godine. Njezin je otac bio bogata i ugledna osoba, vlasnik časopisa „The Nation”, predsjednik Američkog židovskog kongresa, istaknuti kolekcionar umjetnina i osnivač kazališnoga društva „Theatre Guild”. Njezina majka bila je kći Henryja Morgenthaua, veleposlanika Woodrowa Wilsona u Osmanskom Carstvu. Iako to nije izričito spomenula u svojoj knjizi, bila je prisutna u stvarnosti 1914. godine u Istanbulu u jednom od najvažnijih događaja svoje knjige, koju je kasnije napisala: „Potjera za njemačkim krstaricom zvanom Breslau”. Pohađala je Waldenovu školu na Manhattanu.[2] Diplomirala je povijest i književnost na koledžu Radcliffe, 1933. godine.[3] Volontirala je kao istraživačica na Institutu za pacifičke odnose u New Yorku. Provela je godinu dana u Tokiju (1934.–'35), uključujući i mjesec dana u Kini, zatim se Transsibirskom željeznicom vraća u Sjedinjene Američke Države. Tijekom Drugog svjetskog rata radila je u uredu za ratne informacije. Poslije rata brine se o svojoj djeci i objavljuje knjigu pod nazivom „Biblija i mač” (1956).[4]
Tuchman je davala prednost literarnom pristupu pisanju povijesti, pružajući elokventne objašnjavajuće pripovijesti umjesto, da se koncentrira na otkrivanje i objavljivanje svježih arhivskih izvora. Prema riječima jednog biografa, Tuchman „nije bila strogo povjesničarka; ona je bila laička povjesničarka koja je prošlost učinila zanimljivom milijunima čitatelja.”[5]
Preminula je 1989. godine u Greenwichu, od moždanog udara, u 77. godini života. Odjel za povijesne međunarodne odnose Udruženja za međunarodne studije ustanovio je nagradu Barbara W. Tuchman za najbolji diplomski rad u području međunarodnih povijesnih odnosa.
Hrvatska publika nije imala priliku previše detaljno upoznati Barbaru i njen rad. Grafički zavod Hrvatske 1984. godine preveo je „Distant Mirror” kao „Daleko zrcalo - zlosretno XIV. stoljeće”, prevoditelja Mate Marasa. Riječ je o knjizi u dva sveska manjeg formata ali od ukupno 800 stranica.[6]
- ↑ https://www.babelio.com/auteur/Barbara-W-Tuchman/217653 Preuzeto 28. siječnja 2022.
- ↑ https://www.britannica.com/biography/Barbara-Tuchman Preuzeto 28. siječnja 2022.
- ↑ https://study.com/academy/lesson/barbara-w-tuchman-biography-the-guns-of-august.html Preuzeto 28. siječnja 2022.
- ↑ https://jwa.org/encyclopedia/article/tuchman-barbara-wertheim Preuzeto 28. siječnja 2022.
- ↑ Oliver B. Pollack in Paula E. Hyman and Deborah Dash Moore (eds.), Jewish Women in America: An Historical Encyclopedia, p. 1415
- ↑ https://gkr.hr/Magazin/Kauc-i-knjige/Daleko-zrcalo-zlosretno-XIV.-stoljece-kuga-nakon-koje-se-svijet-poceo-mijenjati Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. siječnja 2022. (Wayback Machine) Preuzeto 28. siječnja 2022.