Ante Nazor
| Ante Nazor | |
 Ante Nazor sa svojom knjigom Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih | |
| Rođenje | 15. ožujka 1968., Zagreb, Hrvatska |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | povjesničar |
| Portal o životopisima | |
Ante Nazor (Zagreb, 15. ožujka 1968.), hrvatski je povjesničar.
Ante Nazor rođen je 15. ožujka 1968. godine u Zagrebu. Osnovnu je i srednju školu također završio u Zagrebu (1986.). Na Filozofskom fakultetu - Humanističke i društvene znanosti u Zagrebu diplomirao je 1993. godine (program studija: Povijest i Arheologija), a 13. srpnja 1999. godine na istom je fakultetu magistrirao (znanstveno polje: povijest). Doktorirao je 16. veljače 2007. godine (znanstveno područje: humanističke znanosti; znanstveno polje: povijest; grana: nacionalna povijest).
Tijekom lipnja/srpnja 1991. godine mobiliziran je u pričuvni sastav Zbora narodne garde (smještaj u Pionirskom gradu u Zagrebu i pripravnost za mogući napad na vojarne). U jesen (listopad i studeni) 1991. godine otišao je kao dragovoljac na istočno-slavonsko bojište i bio pripadnik 122. đakovačke “R” brigade (potom se vratio i završio fakultet do listopada 1993. godine). Od 22. listopada 1993. godine do kraja rata bio je djelatnik Hrvatskog vojnog učilišta - Dočasničke škole HV-a Jastrebarsko.
Od 22. listopada 1993. do 10. travnja 1997. godine bio je nastavnik (profesor) u novoutemeljenoj Dočasničkoj školi HV “Ante Starčević” u Jastrebarskom, od 10. travnja 1997. do 1. kolovoza 2003. godine nastavnik na Katedri za vojnu povijest Hrvatskoga vojnoga učilišta u Zagrebu, a od 1. kolovoza 2003. do 2. ožujka 2005. godine bio je na mjestu časnika za vojnu povijest u Odsjeku za vojnu povijest Odjela za združenu doktrinu i vojnu povijest pri Zapovjedništvu za združenu izobrazbu i obuku “Petar Zrinski” u Zagrebu (bivša HVU). Do 2003. godine dočasnicima i časnicima predavao je hrvatsku povijest od VII. stoljeća do završetka Domovinskoga rata (s naglaskom na vojnu povijest), a od 2003. do 2005. godine na Visokoj dočasničkoj školi u Jastrebarskom predavao je predmet Vojna povijest – Operacije oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991. – 1995.). Od 2005. godine ravnatelj je Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata.
Kao vanjski suradnik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu “Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. stoljeća, na kojem je i koautor knjige (kritičkog izdanja 1. sveska) Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. Çove iz Ankone od 1341. do 1344. (Zagreb, 2002.), objavljene u seriji HAZU - Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium (sv. 53). Sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu Vlade RH "Domovinski rat i ratne žrtve u 20 stoljeću"; tema Vojna izobrazba dočasnika HV tijekom Domovinskoga rat”. Od 2004. godine predavao je na Hrvatskim studijima u Zagrebu izborni kolegij “Vojna povijest Hrvata (rani srednji vijek)”; Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je izborni kolegij “Pregled povijesti ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku”, a od školske godine 2008./2009. na Hrvatskim studijima na poslijediplomskom studiju predaje obvezni kolegij “Vojna povijest – s posebnim osvrtom na Domovinski rat” Inicijator je i jedan od dvojice autora dvojezične (hrvatsko-engleske) knjige Povijest Hrvata – ilustrirana kronologija (Multigraf, Zagreb, 2003.). Surađuje s Leksikografskim zavodom u pisanju priloga za leksikografska izdanja i prijavljen je na znanstveni projekt “Atlas Domovinskog rata” (od 2007.).
Sudjelovao je na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Vodio je sekciju za vojnu povijest na II. kongresu hrvatskih povjesničara i organizirao više stručnih predavanja i okruglih stolova o temama iz Domovinskog rata. Autor je i koautor nekoliko knjiga te tekstova za kataloge izložbi s temama iz Domovinskog rata, turističke monografije s povijesnim pregledom i povijesnoga pregleda u turističkoj monografiji o Hrvatskom Jadranu. Napisao je više znanstvenih radova - većinom s problematikom iz hrvatske vojne povijesti, te više od 30 stručnih i publicističkih radova, koji su objavljeni u prigodnim zbornicima ili stručnim časopisima. Urednik sam više knjiga, autor izložbe o početcima suvremene hrvatske države, autor scenarija za dokumentarni film “Vukovar 1991.”.
- Magistarski rad: Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeću: politički odnosi i pitanje međusobnog razgraničenja (rad je obranjen 13. srpnja 1999. godine)
- Doktorski rad: Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeću: gospodarski, etnički i crkveni odnosi (rad je obranjen 16. veljače 2007. godine)
- Jakov Stipišić - Ante Nazor, Spisi splitskoga bilježnika Ivana pok.Çove iz Ancone od 1341. do 1344., Splitski spomenici, dio prvi, Splitski bilježnički spisi, sv. I., MONUMENTA SPECTANTIA HISTORIAM SLAVORUM MERIDIONALUM, sv. 53., Zagreb, 2002.
- A. Nazor - Z. Ladić, Povijest Hrvata - ilustrirana kronologija, Multigraf, Zagreb, 2003. (488 stranica, oko 750 fotografija i 50 zemljovida).
- Ante Nazor, Počeci suvremene hrvatske države (kronologija procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991.), Zagreb, 2007. (157 stranica); ISBN 978-953-7439-01-9
- Ante Nazor, Oluja pobjede – fotomonografija o vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja", Zagreb, 2007. (187 stranica) ISBN 978-953-150-811-7
- Ante Nazor, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih, Zagreb, prosinac 2011.
- Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj, UHIP, Zagreb, 2014. (suautori: Ivan Aralica, Miroslav Tuđman i Ivo Lučić)
- Povijesni uvod za Hrvatski Jadran (turistički vodič i fotomonografija), Zagreb, 1996. (5. – 52.)
- Hrvatska (turistički vodič i fotomonografija), Zagreb, 2000., str. 5. – 238.
- “Zagreb” (fotomonografija), Zagreb, 2005.
- Početci suvremene hrvatske države (kronologija događaja od Memoranduma SANU 1986. do konačnog proglašenja neovisnosti 8. listopada 1991.); postavljena je u: Zagreb - 29. svibnja 2006., Knin - 4. kolovoza 2006., Petrinja – 14. rujna 2006., Lipik - 5. prosinca 2006., Pakrac – 2. ožujka 2007., Batrina kraj Nove Kapele – 20. rujna 2007., Nova Gradiška – listopad 2007.
- Vidi stranicu za razgovor
- ↑ Predstavljanje monografija o gardijskim brigadama, morh.hr, 26. svibnja 2011. (u pismohrani archive.org 14. lipnja 2011.), pristupljeno 27. ožujka 2016.
- ↑ Gradska uprava: Javna priznanja: Nagrada Grada Zagreba: Dosadašnji dobitnici: U 2016. godini, zagreb.hr, pristupljeno 20. travnja 2017.