Prijeđi na sadržaj

Ambro Miletić

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Ambrozije Miletić)
Ambro Miletić

Rođen 18. srpnja 1857.
Dobro Selo
Umro 27. srpnja 1923.
Nevesinje
Portal o kršćanstvu
Portal o životopisima

Fra Ambro Miletić, (Dobro Selo, 18. srpnja 1857.[1][2]Nevesinje, 27. srpnja 1923.), hrvatski katolički svećenik iz Bosne i Hercegovine, provincijal franjevačke redodržave hercegovačke, hrvatski književnik, preporoditelj, prosvjetitelj i prevoditelj,[3] zborovođa crkvenog zbora.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Hercegovini. Pripadao starijem naraštaju hrvatskih javnih radnika u Hercegovini. Kao i fra Didak Buntić, cijeli svoj život radio je na prosvjetnom napretku svoga naroda. Polazio je Miletić franjevačku gimnaziju, a nakon svršene gimnazije bogosloviju, gdje se zaredio za svećenika. Njegova odgoja pada u doba biskupovanja fra Paškala Buconjića, te je postao poslije i biskupov tajnik, desna ruka i pomagač u kulturnom radu. Tih godina je bilo počelo gušenje hrvatske svijesti i hrvatskoga imena a Herceg-Bosni. Fra Ambro Miletić s mostarskim hrvatskim građanima oštro oponira pritisku službene strane. To su bila vremena kad je Austrija zabranjivala hrvatske trobojnice, tražila i kod djevojaka sakrivene hrvatske trobojnice i kad su mostarski Hrvati ležali po zatvorima radi njih i hrvatskih pjesama. Kao član franjevačke redodržave hercegovačke bio je dugo godina tajnik biskupu Buconjiću. Poslije je bio župnikom u različitim župama.[3]

Od nadležnih osmanskih je vlasti isposlovao skupa s fra Anđelom Nuićem i fra Božom Ostojićem i još nekima 1873. godine osnivanje hrvatskog pjevačkog društva u Mostaru za hrvatsku mladež. Ta trojica su se istaknuli u radu na osnivanju i organizaciji društva. Glazbeno društvo nosilo je naziv Kosača. Osmanske vlasti nisu odobrile zamolbu, no društvo je djelovalo ilegalno. Poslije je djelovalo pod okriljem Crkve i promijenilo ime u Crkveni zbor. Uvježbavali su crkvene pjesme, ali i one rodoljubne i narodne.[4] Prvi predsjednik Društva bio je biskupov tajnik fra Augustin Zubac. a fra Ambro bio je prvi zborovođa društvenoga muškog zbora. Odman nakon što je društvo osnovano, osnivači su razmišljali i o osnutku društvene glazbe, radi čega su izdali građanstvu proglas.[5]

Predratnih i ratnih godina bio je župnik u Nevesinju, od 1909. do 1918. godine. Za njegova župnikovanja u Nevesinju otvorena je 1911. Hrvatska čitaonica.[6]

Poslije župnikovanja po raznim župama (Klobuk i dr.),[7] bio je nadžupnikom u Mostaru. Vršio je različne dužnosti u upravi redodržave, te je bio i provincijalom. Osobito je radio na gospodarskom podizanju i prosvjetljivanju hrvatskoga naroda u Hercegovini. Radio na osnivanju što više hrvatskih seljačkih zadruga, radi privikavanja hercegovačkih seljaka na štednju, a ujedno mu zadruga u nuždi na pomoći bile. U Mostaru i okolici osnovao je Vinarsku udrugu, koja je lijepo napredovala i mnoge seljake izvukla iz ruku lihvara. Miletić je spadao među one koji su nakon osnutka gimnazije u Mostaru nastojali uza svaku srednju školu osnovati hrvatski konvikt, koji bi se izdržavao prinosima u naravi. Tako je došlo u Mostaru do osnutka »Hrvatskog đačkog potpornog društva«, a to društvo potaklo je i Hrvate u Sarajevu, da i oni osnuju što sličnu, pa je tako nastao HKD Napredak, poslije kojeg su nastali Prosvjeta i Gajret. Fra Ambro je bio višegodišnji nadstojnik ženskoga sirotišta u Mostaru, čiji je osnivač bio biskup Buconjić. Stekao je mnogo zasluga za sirotinju i budno pazio, da se u tom zavodu održi i razvija hrvatska svijest i ponos.[3]

Bavio se i književnim radom. S fra Radoslavom Glavašem zasnovao je poučni i zabavni list »Kršćanska obitelj«, gdje je pisao popularne zabavne i poučne članke.[3]

Pisao je pripovijesti za mostarski Osvit. Osim književnih i edukativnih tekstova, izdao je više molitvenika za žensku i mušku mladež. Zadnje godine za Hrvatsku Slogu preveo je roman "Iz dnevnika jednog obješenjaka".[3] Objavio priloge u Hercegovačkom bosiljku, mostarskom nezavisnom listu fra Franje Milićevića, osnovanog 1883. godine.[8] Preveo djelo Pavla Puccija s talijanskog na hrvatski. Čudotvorna moć svete izpoviedi : darak namienjen katoličkoj mladeži koja prvi put stupa na svetu pričest (Zagreb : Nakl. Tiskare A. Scholz, 1899. (izvorno: Le meraviglie della confessione, esposte per via di esempi).[9]

Pri otvorenju bosanskog sabora godine 1910. bio je kao provincijal njegov virilni član. Fra Ambro Miletić bio je gorljiv Hrvat. Politički je bio starčevićanac, kao i starija generacija franjevaca. Po prvom raskolu u Stranci prava pribrajao se domovinašima. Gorljivi Hrvat kojem nije smetalo biti zagovornik sloge Hrvata i Srba, po čemu je u Mostaru dugo godina ostao u živoj uspomeni njegov javni istup u tom pravcu.[3]

Umro je 1923. godine.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Prezime.net Surname Miletić (pristupljeno 25. lipnja 2016.)
  2. Miletić, P. Ambro (Nikola) (1857-1923), Seelsorger und Sozialarbeiter, Österreichisches Biographisches Lexikon, www.biographien.ac.at, pristupljeno 4. svibnja 2022.
  3. a b c d e f g Infobiro.ba Kalendar Napredak. Autor nije naveden. 1. siječnja 1924. (pristupljeno 26. lipnja 2016.)
  4. Academia.edu[neaktivna poveznica] Glazbeni život Mostara u prvoj polovini 20. stoljeća, Lidija Vladić Mandarić, Ivana Tomić Ferić (pristupljeno 26. lipnja 2017.)
  5. M. Franičević: Hrvatska pjevačka društva u Mostaru od 1873. do 1945. , str. 161-190, Hrvatski neretvanski zbornik 5/2013., Zagreb: Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, ISSN 1847-1579
  6. Fondacija Ruđer Bošković Donja HercegovinaArhivirana inačica izvorne stranice od 10. travnja 2017. (Wayback Machine) Toni Šarac: Nevesinje i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije (9). Nevesinjski župnici, duhovna zvanja iz župe, znamenitiji Nevesinjci; (Izvor: Ivica Puljić, Tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 1988.; Ratko Perić, Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000.) 25. studenoga 2009. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)
  7. [1]
  8. HKD Napredak MostarArhivirana inačica izvorne stranice od 25. lipnja 2018. (Wayback Machine) fra Andrija Nikić: Kratka povijest (pristupljeno 26. lipnja 2017.)
  9. Bibliografija NSKArhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2017. (Wayback Machine) Glavni niz HRB06-019 (pristupljeno 26. lipnja 2017.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Mrežna mjesta