Prijeđi na sadržaj

Bosanski Aleksandrovac

Koordinate: 44°58′N 17°19′E / 44.96°N 17.32°E / 44.96; 17.32
Izvor: Wikipedija
Bosanski Aleksandrovac

Rimokatolički samostan u Bosanskom Aleksandrovcu
EntitetRepublika Srpska
Općina/GradLaktaši

Koordinate44°58′N 17°19′E / 44.96°N 17.32°E / 44.96; 17.32

Stanovništvo
 – naselje (1991.)677

Poštanski broj78255[1]
Zemljovid
Bosanski Aleksandrovac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Bosanski Aleksandrovac
Bosanski Aleksandrovac
Bosanski Aleksandrovac na zemljovidu BiH

Bosanski Aleksandrovac[1][2][potreban bolji izvor] (odnosno Aleksandrovac) je naseljeno mjesto u sastavu Grada Laktaši, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Mjesto je udaljeno 23 kilometra od Banja Luke.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Dana 5. studenog 1941. donesena je Zakonska odredbi o promjeni imena mjesta Aleksandrovac u Adolfstal te o osnivanju istoimene upravne općine.[3]

Na području Bosanskog Aleksandrovca do Drugog svjetskog rata živjelo je oko 1000 Hrvata katolika. Neposredno prije rata u Bosni i Hercegovini, 1991. godine, u mjestu je živjelo je 45 Hrvata, no Hrvati su za vrijeme rata prognani. U Bosanskom Aleksandrovcu danas postoji župa i samostan Sv. Ivana Krstitelja, iako župa ima svega desetak župljana.

U ratu 1992. od 1995. ekstremni su Srbi crkvu oštetili, a potom je otuđena, tako da se nekoliko godina tu nije moglo održavati bogoslužje. Iz samostana su 1995. protjerane sve preostale sestre u Hrvatsku pa su ga nastanile srpske izbjeglice. Godine 1998. crkva je vraćena, a 2000. vraćen je i samostan. U njemu je otvoren centar Marijanovac za liječenje ovisnika o drogama koji od 2001. vode sestre iste družbe. Potražnja je velika pa su kapaciteti kuće stalno zauzeti, a samostan prima korisnike svih nacionalnosti i vjera kao novi vid vrlo korisnog apostolata u 21. stoljeću. Župom sada upravlja dijecezanski svećenik. Župi pripadaju naselja: Bosanski Aleksandrovac, Kobatovci, Maglajani i Romanovci. Od važnijih hrvatskih kulturnih udruga i ustanova na području današnje župe Bosanski Aleksandrovac tijekom 1924. i 1925. djelovalo je povjerenstvo Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.[4]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Bosanski Aleksandrovac
godina popisa 1991.
Srbi 570 (84,19%)
Hrvati 45 (6,64%)
Muslimani 1 (0,14%)
Jugoslaveni 46 (6,79%)
ostali i nepoznato 15 (2,21%)
ukupno 677

Bosanski Aleksandrovac kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa 1991. godine.

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Kontakt, centarmarjanovac.com, preuzeto 8. listopada 2016.
  2. Mnogi su bili na korak do smrti, a onda su došli u Centar i rekli zbogom drogiArhivirana inačica izvorne stranice od 22. listopada 2016. (Wayback Machine), dnevni-list.ba, preuzeto 8. listopada 2016.
  3. Samardžija 2003, str. 430.
  4. Župa Bosanski Aleksandrovac, biskupija-banjaluka.org, preuzeto 5. studenoga 2017.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Članci

[uredi | uredi kôd]
  • Samardžija, Marko. 2003. Promjene imena hrvatskih naseljenih mjesta od mjeseca travnja do kraja godine 1941. Folia onomastica Croatica. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. (12/13): 425–432

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Nedovršeni članak Bosanski Aleksandrovac koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.