Adaks antilopa
| Adaks antilopa | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 'Status zaštite: Kritično | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Cetartiodactyla |
| Porodica: | Bovidae |
| Rod: | Addax Laurillard, 1841 |
| Vrsta: | A. nasomaculatus' |
| Dvojno ime | |
| Addax nasomaculatus (de Blainville, 1816) | |
| Baze podataka | |
Adaks antilopa ili adaks (lat. Addax nasomaculatus) vrsta je afričke antilope. Krajnje je ugrožena i u velikoj opasnosti od izumiranja.[1] Prisutna je u sljedećim državama: Mauritanija, Čad i Niger. Adaks se smatra izumrlim u Libiji, Alžiru, Egiptu, Sudanu, Maroku i Zapadnoj Sahari.[1] Vrsta je reintroducirana u Maroko i Tunis. Staništa vrste su planine, ekosustavi niskih trava, šumski ekosustavi i pustinje.
Adaks antilopa je zdepasta izgleda s kratkim nogama i zavijenim rogovima. Može narasti do visine od 115 cm i težiti oko 95-105 kg. Za vrijeme ljeta krzno joj je bijele boje, a za vrijeme zime tamnije sive boje. Na nogama ima široke papke koji sprječavaju propadanje u pijesak i olakšavaju duga putovanja.[2] Spavajući danju i zadržavanjem u sjeni lakše podnosi pustinjske vrućine. Vrsta je poznata po dugom preživljavanju bez da pije vodu jer jako dobro iskorištava vlagu iz biljaka. Živi u krdima od oko 20 jedinki i prelazi velike udaljenosti u potrazi za hranom ili zaklonom. Na čelu je uvijek dominantan mužjak.
U svijetu postoji svega oko 500 adaks antilopa u divljini i nekoliko desetina zoološkim vrtovima. Adaks je najviše uništen od strane ljudi, a postali su lovina zbog mesa i skupe kože. Najviše su stradale u Drugom svjetskom ratu[3] kada su bile osnovna hrana za vojsku.