Perzijska jesetra
| Perzijska jesetra | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Kritično | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Acipenseriformes |
| Porodica: | Acipenseridae |
| Potporodica: | Acipenserinae |
| Rod: | Acipenser |
| Vrsta: | A. persicus |
| Dvojno ime | |
| Acipenser persicus Borodin, 1897. | |
| Sinonimi | |
| Acipenser gueldenstaedtii persicus | |
| Baze podataka | |
Perzijska jesetra (lat. Acipenser persicus) kritično je ugrožena riba iz roda Acipenser.
Perzijska jesetra pretežno obitava u južnom dijelu Kaspijskog jezera, iako je viđena i u njegovim sjevernim dijelovima. Povijesno je bila rasprostranjena i u Crnome moru, odakle je većinom izlovljena. Odrasle jedinke u vrijeme mriještenja migriraju u pritoke Kaspijskog jezera, većinom u rijeke Volgu i Ural.[1]
Perzijska jesetra vanjskim izgledom veoma sliči ruskoj jesetri (Acipenser gueldenstaedtii), pa je do 1973. godine bila smatrana njenom podvrstom. Odrasle jedinke perzijske jesetre mogu narasti do 230 cm u duljinu i dostići masu od 70 kg. Tamnoplava boja na leđima polako prelazi u bijelu boju s donje, trbušne strane.[2]
Anadromna je vrsta - migrira iz slane u slatku vodu zbog mriještenja. Mužjaci postaju spolno aktivni s 8-15 godina, a ženke s 14-18. Mriještenje, odnosno migracija traje između travnja i listopada, u periodima kada je vanjska temperatura između 16 i 25°C. Ako temperatura prelazi 25°C, mriještenje se prekida. Mlađ se vraća u slanu vodu već u prvoj godini života. Prehrana perzijske jesetre se sastoji od mekušaca, rakova i sitnih riba.[1]
Perzijska jesetra je pridnena vrsta, a obitava u obalnoj zoni i bočatim vodama. Za vrijeme mriještenja obitava u bržim dijelovima dubokih tekućica.[1][2]
Kao i sve ostale vrste jesetri, perzijska je jesetra cijenjena po svojoj ikri od koje se pravi kavijar. Uz to, lovi se zbog skupocjenog mesa. Prelov perzijske jesetre u posljednjih nekoliko desetljeća doveo je ovu vrstu na rub izumiranja. Ukupni ulov perzijske jesetre u Iranu pao je s oko 750 tona 1970. na jedva 137 tona 2007. godine. U Rusiji je komercijalni izlov perzijske jesetre zabranjen. Ostali razlozi ugroženosti ove jesetre su zagađenost voda (osobito Kaspijskog jezera) i izgradnja brana na rijekama koje joj služe za mriještenje.[1]