Prijeđi na sadržaj

Špilje Ellore

Koordinate: 20°01′35″N 75°10′45″E / 20.02639°N 75.17917°E / 20.02639; 75.17917
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Špiljski hramovi Ellore)
Dodaj infookvir "špilja".
(Primjeri uporabe predloška)
Špilje Ellore
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Indija
Godina uvrštenja1983. (7. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:243
Koordinate20°01′35″N 75°10′45″E / 20.02639°N 75.17917°E / 20.02639; 75.17917
Špilje Ellore na zemljovidu Indije
Špilje Ellore
Špilje Ellore
class=notpageimage|
Lokacija špilja Ellore u Indiji
Karta špilja Ellore

Špilje Ellore (marathi: वेरूळ) čini 34 monumentalna špiljska hrama isklesana u stijenama oko 30 km od grada Aurangabada u indijskog državi Maharashtra. Dali su ih izgraditi vladari Rashtrakuta od 5. do 12. stoljeća u gotovo vertikalnim liticama brda Charanandri. Od 34 hrama, koji predstavljaju utjelovljenje arhitekture indijskih špiljskih hramova, njih 12 su budistički (špilje 1. – 12.), 17 hinduistički (13. – 27.) i 5. džainistička hrama, što govori o suživotu i toleranciji ovih religija u srednjovjekovnoj Indiji. Zato su 1983. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Tlocrt hrama Kailasha

Drži se da su budistički špiljski hramovi najstariji u Ellori, isklesani u dvije faze: prva u 5. i 6. stoljeću (1. – 5.),[1] i druga (6. – 12.) u 7. i 8. stoljeću. No sada neki znanstvenici pretpostavljaju kako su neke hindusitičke špilje (14., 17., 19., 20., 21., i od 26. – 29.) starije od ovih hramova.[2]

Budistički hramovi su uglavnom vihare (veliki višećelijski samostani uklesani u litice). U nekima se nalaze isklesane skulpture Bude, Bodisatvi i svetaca, a ponegdje su se klesari potrudili na kamenu imitirati izgled drveta.[3] Najslavnija špilja je br. 10., poznata i kao Vishvakarma. Ona ima višekatni portal iza kojeg je stupa u obliku katedralne dvorane čiji je svod isklesan da izgleda poput drvenih greda, a u središtu je 5 metara visoka skulptura Bude kako propovijeda.

Za vrijeme Chalukya (Kalachuri) i Rashtrakuta vladara (oko 550. – 750.), brahmanizam je ponovno ojačao u ovom području i oni su dali isklesati hindusitičke hramove. Neki od njih su toliko raskošni i kompleksni da je trebalo više generacija klesara kako bi se završili, između ostalog i raskošni Kailasha hram (725. – 55.) koji je potpuno isklesan iz stijene i duplo veći od Partenona na Atenskoj akropoli.

Posljednje razdoblje izgradnje hramova bilo je u 10. stoljeću kada su lokalni vladari prešli sa šaivizma (hinduizam posvećen Šivi) na digambara džainizam. Ovi hramovi odražavaju jainistički asketizam, te su manjih dimenzija, ali raskošno isklesani poput starijih većih hramova budista i hinduista. Svaki od njih je imao originalne zidne slike na svojim svodovima, do kojih su ostali samo tragovi boje.

  • Unutrašnjost Vishvakarma hrama (10.)
    Unutrašnjost Vishvakarma hrama (10.)
  • Prilaz Kailash hramu
    Prilaz Kailash hramu
  • Slap pored hrama
    Slap pored hrama
  • Džainističke špilje
    Džainističke špilje
  • Svetište špilje 32.
    Svetište špilje 32.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Špilje Ellore
  1. ↑ U isto vrijeme kada su Špiljski hramovi u Ajanti, oko 100 km sjeveroistočno, napušteni
  2. ↑ M.K. Dhavalikar, Ellora, 2003., Oxford University Press, New Delhi. ISBN 0-19-565458-7., str. 12.
  3. ↑ Špilje Ellore (engl.) Preuzeto 14. lipnja 2011.
  • James Burgess & J. Fergusson, Cave Temples of India, W.H. Allen & Co., London, 1880.; Delhi: Munshiram Manoharlal Publishers Pvt Ltd., Delhi, 2005. ISBN 8121502519

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Indiji
Kulturna baština (32)
Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.)
Indijska zastava
Prirodna baština (7)
Mješovita baština (1)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.)

1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Špilje_Ellore&oldid=6871143"