Zamet

Izvor: Wikipedija

Mjesni odbor Grada Rijeke
Zamet
Sportska dvorana Zamet
Osnovni podatci
Površina 140,47 ha
Stanovništvo (2001.) 10 203
Vijeće Mjesnog odbora
Sjedište Trg riječkih olimpijaca 3, Rijeka


Zamet je riječki kvart, te istoimeni mjesni odbor Grada Rijeke obuhvaća i kvartove Dirake (Diračje) i Baredice.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Od formiranja statusa Corpus separatuma Rijeke 1779. naselje Zamet nije pripadao Rijeci već je bio sastavni dio Habsburške monarhije, tj. Kraljevine Ilirije i Austrijskog primorja sve do 1918., kada Kraljevina Italija anektira čitavu Julijsku pokrajinu pa i Zamet gdje je sve do početka 1921. granica između Italije i D'Annuncijeve okupirane Rijeke i tvorevine Talijanske uprave Kvarnera.

Na Krvavi Božić 1920. Zamet je poprište ratnih sukoba između D'Annunzijevih legionara i talijanske vojske kada legionari kopaju rovove i postavljaju barikade. Tada na granici Zameta pogiba jedan legionar i jedan civil.

Od 1921. do 1924. Zamet i Srdoči, prema Rapalsom ugovoru, postaju sastavni dio Slobodne države Rijeka, da bi Rimskim sporazumom 1924. Rijeka bila anektirana Italiji, a Zamet i Srdoči Jugoslaviji te opet postaje granica između dviju država sve do 1941. Ta je granica donijela nepovoljne životne uvjete za stanovništvo koje se tradicionalno zapošljavalo u rječkoj privredi (u zgradi carine je danas smještena ambulanta).

Nakon oslobođenja od nacističke okupacije Zamet i Srdoči ne pripadaju Okupacionoj zoni Julijske krajine, već su samostalna općina odvojena od Rijeke, a nakon 10. veljače 1947., tj. Mirovnog ugovora između FNRJ i Italije u Parizu, Rijeka je i de jure pripojena Jugoslaviji, odnosno Hrvatskoj. Dana 12. veljače 1948. godine, održana je prva sjednica NO Rijeka kada je i osnovan Kotar Rijeka čiji sastavni dio, pored Općine Stari grad (grad Rijeka), postaju i Općina Zamet i Općina Sušak.

U socijalističkoj Jugoslaviji bivša sela Zamet i Srdoči postaju moderni urbanizirani kvartovi Rijeke, pa se Zamet administrativno dijeli na Gornji Zamet i Zamet.

Etimologija naziva[uredi | uredi kôd]

Jedna od najdužih ulica u naselju nosi ime po Zametu, čiji pak naziv dolazi od naziv riječi zamesti, čime se označuje mjesto gdje su snježni zapusi.[1]

Vijeće mjesnog odbora[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Zametski zvončari
  • Spomenik žrtvama fašizma

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Osnovna škola Zamet

Kultura[uredi | uredi kôd]

Sport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Grada Rijeke (http://www.rijeka.hr/Default.aspx). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Moja Rijeka (http://www.mojarijeka.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Grad Rijeka.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
  1. Koje je porijeklo naziva zametskih ulica?. rijeka.hr. Grad Rijeka. Pristupljeno 24. travnja 2024.


Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Nedovršeni članak Zamet koji govori o naselju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.