Uroža

Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "naselje u BiH".
(Primjeri uporabe predloška)

Uroža je naseljeno mjesto u sastavu općine Srebrenik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Uroža je smještena južno od grada Srebrenika, između Ljenobuda na istoku, Rapatnice na zapadu, Behrama i Šahmera na jugu a na sjeveru su Kiseljak i Ćojlučko Polje. U sastavu je Mjesne zajednice Kiseljak-Uroža.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Uroža je smještena na lokalitetu Majdanske stijene gdje postoji kamenolom Ingram, te u dolini Uroškog potoka koji izvire jugozapadno od naselja podno uzvišenja Kaltuša, na jugozapadu od naselja je uzvišenje Oštrikovac najviša tačka u Uroži, na istoku Urože protiče rijeka Tinja. Uroža se sastoji od naselja Uroža i NN Drenik koje je smješteno uz magistralni put Tuzla-Srebrenik.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Podataka o naseljenosti ovog prostora nema monogo ali je kontinuitet naseljenosti ovog područja siguran u posljednjih 150 godina,iako na lokalnom mezarju postoji nadgrobni spomenici koji nam govore da naseljenost traje puno duže. Prema podacima Islamske zajednice Uroža je prvo bila u sastavu džemata Donji Moranjci (Čifluk), te Rapatnica i Behrami. Uroža je 2010. godine dobila džamiju s minaretom, a do tada je postojao mesdžid. Mjesni imam je Ahmed Juničić koji je ujedno imam i u Behramima (prethodno nazivanim Donja Uroža).

Uroža
godina popisa 1991. 2013.
Bošnjaci (*) 422 453
Srbi 0 0
Hrvati 1 1
Jugoslaveni 0 0
ostali i nepoznato 5 8
ukupno 428 462

popis stanovništva 1981 godine Muslimani 362 Hrvati 0 srbi 0 ostali 0 ukupno 362http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf

(*) 1991. godine su bošnjaci se mogli nacionalno odrediti samo kao Muslimani s veliko M.

Prezimena[uredi | uredi kôd]

Najčešća prezimena u Urozi su: Delić, Tursunović, Aličić, Kešetović, Bešić, Topčagić, Aljić, Mustafići. Delića najviše ima, svi su rodbina, iako su dvije ili tri loze a sklapali su i međusobne brakove. Tursunovića ima također dvije ili tri loze i svi su rodbina, Kešetovića je jedna loza, Aličića je također jedna loza, Topčagića je jedna loza, Bešića jedna loza, Mustafići su se doselili iz Gradačca, a Aljići su doselili iz Bijeljine u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.

Izvor[uredi | uredi kôd]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf