Razgovor:Standardni jezik

Enciklopedizam, pravila Wikipedije

Uklonjeno je ovo uređivanje. Slijedi objašnjenje:

• Unesen je netočan sadržaj bez izvora, a pravila i smjernice Wikipedije jasno kažu: Enciklopedijski sadržaj mora biti provjerljiv sukladno smjernici Wikipedija:Navođenje izvora.

Naknadno je kao izvor za uređivanje navedena knjiga Mate Kapovića, koji navodno rabi pojmove standardni jezik i književni jezik kao sinonime. Ako jedan jezikoslovac rabi neke pojmove za koje je u dostupnoj literaturi jasno obrazloženo da su različiti, onda se taj stav, ako je iole relevantan, treba navesti zasebno, uz valjano navođenje izvora. Ako nije relevantan, zabludama nije mjesto na Wikipediji. SpeedyGonsales 20:07, 1. siječnja 2019. (CET)

Odgovor strancu?

Napisao sam na stranici za razgovor neprijavljenog suradnika, a evo i ovdje, da se ne izgubi.

---

Poštovani, obzirom da uređujete na hrvatskome, obraćat ću Vam se na hrvatskome.

Napisali ste: Hello. Please explain what exactly is wrong with my addition,

• Odgovor na Vaše pitanje nalazi se na stranici za razgovor članka koji je uređivao neki drugi neprijavljeni suradnik prije Vas (ili Vi, s druge IP adrese): https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor%3AStandardni_jezik&type=revision&diff=5185965&oldid=3620276

Napisali ste: how it is "cesto vandaliziranje".

• Dvaput je unešen netočan podatak, bez izvora. Nisam išao pisati precizno da netko krši pravila projekta, nego sam izabrao jedan od standardnih ponuđenih razloga za zaštićivanje stranice. U svakom slučaju, preferiram zaštititi stranicu, a ne blokirati suradnika koji vandalizira projekt.

Napisali ste: The term "literary language" is often used as equivalent to "standard language", especially in Eastern European linguistics.

• Poštovani, čini mi se da ne shvaćate poantu postojanja wikipedija na različitim jezicima. Poanta je jednostavna - svaki projekt opisuje pojmove odnosno svijet sukladno kulturi u kojoj se nalazi. U hrvatskome jeziku, "standardni jezik" i "književni jezik" su različiti pojmovi. Ako ste željeli dati do znanja da je situacija drugačija u nekim drugim jezicima, mogli ste to drugačije napisati, ne kao tvrdnju koja negira činjenično stanje hrvatskoga jezika (bez uporabe izvora za taj vandalizam), nego kao tvrdnju koja dopunjuje postojeći članak kontekstom prisutnim u nekom drugom jeziku ili nekim drugim jezicima, zajedno s izvorom za tu dopunu, sukladno našim pravilima.

Napisali ste: Whether you find it correct or not, we should include both point of views.

• Da, ali onako kako sam napisao gore, kao tvrdnju koja dopunjuje postojeći članak kontekstom prisutnim u nekom drugom jeziku ili nekim drugim jezicima, zajedno s izvorom za tu dopunu, sukladno našim pravilima, a ne kao tvrdnju koja negira činjenično stanje hrvatskoga jezika.

Napisali ste: I have provided my sources, yet you kept reverting it. You're pushing a POV.

• Naknadno ste naveli izvor koji ne opravdava Vaše uređivanje, onako kako ste ga napravili. Trebate napraviti ono što sam gore napisao, dodati sadržaj kojim obogaćujete članak, a ne krivotvoriti činjenično stanje hrvatskoga jezika, što zaista jest POV, odnosno pristranost, za koju me prozivate, a koju sami zapravo uvodite.

Očito je da znate neka pravila Wikipedije, ali Vaše uređivanje suprotno je razumijevanju konteksta različitih kultura, te pravila kako Wikipedije na hrvatskome jeziku, tako i cijelog projekta Wikipedije. SpeedyGonsales 20:29, 1. siječnja 2019. (CET)

Članak "Treba li nam standardni jezik?" Mate Kapovića

Na stranici 57. knjige "Čiji je jezik" piše:

»Jezik književnosti je bolje pak zvati upravo tako, jezik književnosti, umjesto da se izmišljaju nova značenja za pojam književni jezik. Naravno, nije uopće sporno da termin književni jezik može dobiti novo značenje “jezik književnosti”, kao što bilo koja riječ može teoretski dobiti bilo koje značenje, no za sada se to tako još uglavnom ne upotrebljava. U ovoj knjizi upotrebljavamo nazive standardni jezik (standard) i književni jezik u istom značenju.«

("Treba li nam standardni jezik?" u "Čiji je jezik", str. 57 , Algoritam, Zagreb, 2010.)

Zanimljivo je, iako je napisano U ovoj knjizi upotrebljavamo nazive standardni jezik (standard) i književni jezik u istom značenju., u ovom članku se dosljedno rabi samo jedan pojam - standardni jezik (ako sam dovoljno pažljivo čitao).

Kapović je naveo tko je uveo pojam "standardni jezik" u hrvatsko jezikoslovlje, ali nije naveo zašto bi valjalo odustati od danas usvojene terminologije. Samo je po sebi jasno da rečenica: "Jezik književnosti je bolje pak zvati upravo tako, jezik književnosti, umjesto da se izmišljaju nova značenja za pojam književni jezik." nije argument, to je tvrdnja bez ikakve argumentacije.

Treba reći samo ako bi prihvatili njegovu ideju, odnosno kad bi počeli odjednom rabiti nazive standardni jezik (standard) i književni jezik u istom značenju, onda bi također trebalo svima objasniti da "književni jezik" i "jezik književnosti" od danas više nisu isto.

A zašto? Zato jer tako Mate Kapović kaže.

Koliko čujem M. Kapović je vrstan akcentolog, no izgleda da mu obrazlaganje ideja ne ide od ruke. Kapović zaključuje:

 »... standardni jezik je u modernim društvima itekako potreban, no on bi se trebao promatrati kao samo jedna od jezičnih varijanata, a ne kao jezik sâm i kao jezična varijanta nadređena svima ostalima (nestandardnima). Tako bi trebalo biti ne samo na riječima, kao što je općenito danas, nego i u praksi. Od nestručnjakâ se teško može očekivati da napuste svoj neznanstveni standardocentričan pogled na jezik ako to prvo ne učine i svi lingvisti.«

("Treba li nam standardni jezik?", u "Čiji je jezik", str. 73-74, Algoritam, Zagreb, 2010.)

Dakle, standardni jezik je potreban, trebamo ga promatrati kao jedna od jezičnih varijanata, a nazivat ćemo ga standardni ili književni jezik, zato jer se M. Kapoviću ne sviđa danas ustaljena terminologija. Dok netko ne navede bolji razlog, mislim da ne bumo gledali taj film. Odnosno, da variram M. Kapovića: Naravno, nije uopće sporno da termin "književni jezik" može zadržati značenje “jezik književnosti”, kao što bilo koja riječ može teoretski dobiti bilo koje značenje, no za sada "književni jezik" i "jezik književnosti" ne upotrebljavaju se kao različite riječi ili pojmovi. SpeedyGonsales 21:37, 1. siječnja 2019. (CET)