Razgovor:Aleksandar I. Karađorđević

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Aleksandar I. Karađorđević.
Rad na člancima
Pismohrane:


Pitanje[uredi kôd]

A što ste izostavili deo u kom se govori da iza atentata stoje ustaše? Previše ste objektivni pa ne možete dozvoliti da neko pomisli da su ustaše bili loši momci?

Mijenjaj! Tko ti smeta?! --Ante Perkovic 08:15, 6. studeni 2007. (CET)

crnogorac[uredi kôd]

veoma je pogresno porediti tadasnje shvatanje pojma "crnogorac" sa danasnjim. u najvecem broju sluchajeva, tada se to odnosilo gotovo iskljucivo na regiju. ne i na naciju... pa i njegosh je sebe smatrao srbinom, ali niko ne spori da je bio crnogorac. zato sto je tada "to" bilo i moguce. danas, naravno, ne. --PrimEviL | pismonoša 02:25, 25. srpanj 2008. (CEST)

majka[uredi kôd]

Majka mu se zvala Zorka, a ne Ljubica. Koliko ja vidim ispada da je ona u biti imala 2 imena, ali Zorka je više u u potrebi. —TheFlag (razgovor) 23:33, 29. kolovoza 2022. (CEST)[odgovori]

Kralj dvije države[uredi kôd]

Treba li u infookviru pisati da je bio Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca i Kralj Jugoslavije, jer očito to neke ljude zbunjuje? Iako osim imena postoje i neke druge razlike (diktatura), granice države nisu promijenjene i većina i Kraljevinu SHS i sve nakon toga zove Jugoslavijom, iako se država nikad nije zvala samo Jugoslavija (ili Kraljevina Jugoslavija ili kasnije država s nešto promijenjenim granicama DFJ/FNRJ/SFRJ). Najbolje mi se čini Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca/Kralj Jugoslavije. SpeedyGonsales 03:20, 29. prosinca 2011. (CET)[odgovori]

Ministar Barthou ubijen zalutalim metkom od strane policajca[uredi kôd]

Ministra Barthoua je ubio policajac iz obezbjeđenja a ne Vlada šofer.203.25.149.10 03:43, 29. prosinca 2011. (CET)[odgovori]

potpuno pogrešne informacije[uredi kôd]

ovako trenutno izgleda članak:

"No, dogodilo se da su se u sazivu Ustavotvorne skupštine našli isključivo srpski političari (pretežito iz Pašićeve Narodne radikalne stranke), dok je hrvatskima pristup zabranjen. Naime, KPJ je zabranjena u skladu s Obznanom, a HRSS-u je zabranjen dolazak zato jer je, prema objašnjenju Beograda, u svom nazivu (republikanska) prejudicirala državno uređenje prije same odluke Ustavotvorne skupštine. Jasno da ta objašnjenja nisu bila nimalo legitimna, ali činjenica je da je pod tom izlikom zabranjen dolazak hrvatskim predstavnicima. Ustavotvorna skupština tako je imala lagan posao i 28. lipnja 1921. donijela, na blagdan sv. Vida, ustav koji je nazvan Vidovdanski ustav."

Kao prvo komunisti su skroz zabranjeni tek Zakonom o zaštiti države 2. kolovoza 1921. dakle poslije Ustava. Iako je komunistička aktivnost zabranjena Obznanom, komunisti su bili u konstituenti i Komunistički klub je iz nje izašao tek 11. lipnja kad je već 6 poglavlja ustava proglašeno (Banac: Nacionalno pitanje Jugoslavije str. 372)

Kao drugo nisu se u sazivu Ustavotvorne skupštine našli isključivo srpski političari, niti su svi oni srpski političari koji su se u njoj našli bili za Vidovdanski ustav. Demokrati i Radikali nisu mogli sami izglasati ustav, nego su im trebali glasovi JMO (muslimani iz Bosne), Džemijata (muslimani iz jugoistoka Jugoslavije) i Kmetijci, slovenska frakcija (pretežno srpske) Zemljoradničke stranke koji su sklopili posebno dogovor sa Vladom u zamjenu za obećanu agrarnu reformu na području Slovenije, dok su npr sa JMO dogovorili da neće provoditi agrarnu reformu u Bosni da se zaštite interesi bosanskih muslimana NAUŠTRB Srba u Bosni.

Kao treće Hrvati su sudjelovali i unutar koalicije SLS i HPS, unutar Narodnog kluba, unutar HSPa, Trumbić kao nezavisni, te unutar Komunističke Partije i Demokratske stranke.

Adriatic HR (razgovor) 13:10, 27. veljače 2012. (CET)[odgovori]

Pa ispravi, uz izvore :).-Rovoobo oboovoR 13:39, 27. veljače 2012. (CET)[odgovori]