Radošić (Lećevica): razlika između inačica
izvor? Oznaka: uklanjanje ručnim načinom |
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
Katolička [[crkva]] posvećena je [[Sveti Juraj|sv. Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička [[župa]] pod [[Jurisdikcija|jurisdikcijom]] [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]]. |
Katolička [[crkva]] posvećena je [[Sveti Juraj|sv. Jurju]], a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička [[župa]] pod [[Jurisdikcija|jurisdikcijom]] [[Šibenska biskupija|Šibenske biskupije]]. |
||
[[Župna kuća|Župnu kuću]] su [[1941.]] godine zapalili |
[[Župna kuća|Župnu kuću]] su [[1941.]] godine zapalili komunisti i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete [[Bogorodica|Bogorodice]] s [[Groblje|grobljem]] na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala. |
||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Inačica od 30. travnja 2024. u 11:24
| Radošić | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Općina/grad | Lećevica |
| Koordinate | 43°36′17″N 16°17′53″E / 43.6046016306325°N 16.298131942749023°E |
| Poštanski broj | 21204 Dugopolje |
| Autooznaka | ST |
  Radošić Radošić na zemljovidu Hrvatske | |
Radošić je naselje u općini Lećevica, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zemljopis
Naselje se nalazi uz autocestu A1, sjeverozapadno od Splita udaljeno tridesetak kilometara. U zaleđu je Kaštelanskog polja, u podnožju sjeverne strane Malačke. Proteže se na 27,7 km2.
Povijest
Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. u Radošiću je imao zemlje i vojni logor,[1] što bi mogao potvrditi i toponim Kraljevci,[2] dio Radošića na padinama sjevernog dijela Malačke gdje su do danas sačuvani suhozidovi i stari panjevi vinove loze. U 14. stoljeću Radošić je bio u posjedu trogirske plemićke obitelji Cega.[3]
Sinjski knez Nelipić Trogiranima je nekoliko puta otimao Radošić. Padom Klisa pod Osmansko Carstvo u Bitki kod Klisa (1537.) selo je potpuno opustošeno i gotovo da nije bilo stanovnika u njemu. Nakon Kandijskog rata ga Mletačka Republika ponovno naseljava većinom katoličkim stanovništvom iz Bosne, a djelomično i pravoslavnim, pa su u Radošiću četiri pravoslavna zaselka: Škaro, Strižak, Galić i Kozlica. Katolički su zaselci: Rajčić, Kevo, Bejo, Laštro, Barać, Stipica, Bralić, Barišić, Milić, Radić, Gagić, Veljača, Škopljanac, Kužić, Lončar, Lunić, Đirlić, Ninčević, Pandža, Tendžera, Zoraja i Vlastelica.
Župa
Katolička crkva posvećena je sv. Jurju, a nalazi se na brijegu unutar groblja. Radošić je samostalna katolička župa pod jurisdikcijom Šibenske biskupije.
Župnu kuću su 1941. godine zapalili komunisti i poubijali velik broj mještana. Pravoslavna crkva svete Bogorodice s grobljem na Ublima, zajednička je pravoslavnima iz Radošića i s Ubala.
Stanovništvo
| broj stanovnika | 693 | 764 | 780 | 808 | 907 | 1041 | 1000 | 1091 | 959 | 890 | 815 | 550 | 405 | 263 | 202 | 174 | 155 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Nakon Drugog svjetskog rata, zbog industrijalizacije u Splitu i Kaštelima, dolazi do masovnog odlaska stanovništva u Split i Kaštelu tako da danas u Radošiću stalno živi tek stotinjak stanovnika.
Znamenitosti
- Ruralna cjelina Škopljanci, zaštićeno kulturno dobro.[4]
Izvori
- ↑ Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 1. str. 157
- ↑ Kužić, Krešimir. 2000. Promjene toponima sela Radošića iz 1386. g. Radovi zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Zadar, Hrvatska. str. 79–104
- ↑ Klaić, Vjekoslav. Povijest Hrvata. 2. str. 386
- ↑ Ruralna cjelina zaseoka Škopljanci Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 10. prosinca 2023.
| |||||