Portal:Kemija
uredi
Portal o kemijiKemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. uredi
Izdvojeni članakFluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći. Često ga u obliku njegovih iona (atoma fluora s jednim dodatnim elekronom), nalazimo u pastama za zube. Njegov koeficijent elektronegativnosti iznosi 4.0. Hrvatski naziv za ovaj kemijski element je jedik (Klaić, "Rječnik stranih riječi"). U prirodi se nalazi gotovo isključivo u spojevima, najvažniji su mu minerali fluorit CaF2 i kriolit Na3AlF6. Fluorovi su spojevi normalna sastojina zubne cakline i kosti, a nalaze se i u nekim biljkama. Otkriće fluora pripisuje se H. Moissanu, koji ga je 1886. godine dobio elektrolizom razrijeđene otopine kalijevog hidrogenfluorida (KHF2) u fluorovodiku. Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. - Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je bosanskohercegovački, hrvatski i švicarski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja se počinje zanimati za kemiju. Pod njegovim je mentorstvom već u 15-oj godini objavio svoj prvi znanstveni rad iz kemije, koji je objavljen u "Chemicer Zeitungu". Nakon što je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij kemije u Prag. Tamo diplomira 1928., a doktorira 1929. pod vodstvom Emila Votočeka. Istovremeno surađuje s kemičarem Rudolfom Lukešom. Područje njegovih istraživanja su uglavnom heterociklički spojevi, alkaloidi, antibiotici. Središno zanimanje bila mu je stereokemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne građe molekula. Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije. Počasni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. uredi
Izabrana slikauredi
Članciuredi
Kategorijeuredi
Periodni sustav elemenata
Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje. Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi. |